Gljive na izložbi, u berbu samo iskusni!

Gljivarsko društvo „Šumadija“ organizovalo je proteklog vikenda u Kragujevcu jubilarnu 25. po redu izložba gljiva. Ujedno je obeleženo i četvrt veka postojanja ovog društva. Izložba je tradicionalno organizovana na Prirodno-matematičkom fakultetu. Posetioci su mogli da razgledaju i upoznaju se sa karakteristika više stotina pečuraka sa naših prostora, od onih koje su jestive, pa do smrtonosno otrovnih!

Na izložbi je ove godine bilo izloženo blizu 300 jestivih i nejestivih gljiva. Odlični poznavaoci pečuraka, članovi Gljivarskog društva Šumadija, označili su svaku vrstu, njene karakteristike i staništa.

-Ove godine imamo gljive ne samo sa terena Šumadije, već i sa Kopaonika, Golije, Goča, Jelove gore, Zlatibora, Tare. Kragujevčani su generalno uvek zainteresovani za izložbe, i za ovih 25 godina prošlo je na hiljade posetilaca kojima je ova tematika zanimljiva. Samo prošle godine preko 3000 ljudi je bilo na izložbi koja traje svega nekoliko sati. To dovoljno govori o zainteresovansoti za naš rad. Osim objašnjenja o vrstama uvek napominjemo da se u berbu gljiva u šumi ne ide bez dobrog znanja i uvek sa iskusnim gljivarom -kaže prof. Nebojša Lukić, osnivač Gljivarskog društva Šumadija.
U Srbiji egzistira oko tri hiljade vrste pečuraka, a Gljivarsko društvo „Šumadija“ je na ukupno 25 izložbi prikazalo posetiocima preko hiljadu vrsta. Za četvrt veka rada, osim odlaska u berbu i potrage za retkim vrstama, ovo društvo organizovalo je brojne aktivnosti, izdalo publikacije. Ipak, posebno zadovoljstvo im pričinjava susret sa ljubiteljima prirode, koji su zainteresovani za gljive i radoznali da saznaju sve o njima.

-Na žalost kod nas je literatura o gljivama veoma oskudna, pa su ovakve izložbe retka prilika da se ljudi upoznaju sa njima. A i najbolej se uči kada vidite uživo gljivu – dodaje Lukić.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra