GOVOR BILJAKA: Simptomi poremećaja gvožđa

Gvožđe je građevinski mikroelement i nepokretno u biljkama. Nedostatak Fe i drugih metala na breskvama najčešće se ispoljava na biljkama koje su gajene na alkalnim zemljištima jer je usvajanje korenom ograničeno. U reonima Fruške Gore i peščara Vajvodine zemljište je blago ili jače alkalno. Ovde se redovno javljaju „žutice“ (sl. 1). Karakteristično je da svako stablo reaguje različito pa i stepen vidljivosti simptoma sa nedostatkom Fe je različit. Treba imati u vidu da postoje biljke indikatori kao što je bagrem. Kada vidite požuteo bagrem u polju znajte da je zemljište alkalno.

Sl. 1: Žutice bresaka kao nedostatak Fe, Mn i Zn na Fruškoj gori
Sl.2: Simptomi nedostatka gvožđa na listovima trešnje. Žuta boja između sprovodnih sudova

Najizrazitiji siptomi nedostatka Fe su na najmlađem lišću između sprovodnih sudova koji su svetlo zeleni i jako naglašeni (sl. 2). Pri jačem nedostatku dolazi i do hloroze nerava i delova lista, a koja se se širi od periferije listova (sl. 3).

Sl.3: Jača nekroza listova trešnje sa simptomima nedostatka gvožđa (sprovodni sudovi su tanko svetlozeleni), nedostatak mangana se vidi po sprovodnim sudovima koji su zeleni i deblji. Nedostatak cinka se vidi po asimetriji listova, listovi su uži

Gvožđe je nepokretno u biljci ili kada se ugradi više se ne razgrađuje. Najsitniji sprovodni sudovi se vide posebno kod koštičavog voća kao što su trešnje (sl. 2) i često kraći od sličnih na zdravim listovima. Ako se izvadi koren vidi se da su kraći i brojniji.

U Srbiji, najpovoljniji rejoni za gajenje trešanja, bresaka i nektarina je priobalje desne strane Dunava ili u rejonu Grocke i Smedereva, a u Šumadiji u rejonu Topole. Breskva se gaji i u drugim rejonima Srbije ali klimatski uslovi blizu Dunava najbolje odgovaraju koštičavom voću.

 U kiselim zemljištima između pH 4-5,5 najbolje se usvaja cink zatim gvožđe, mangan, bakar i tu obično nema simptoma poremećaja.

Tekst i foto: Dr. Marko Injac,

diplomirao na fakultetu Sience Naturelle, Monpellier, Francuska, u oblasti – Uporedna

patologija i doktorirao na virusimadudovca (H. cunea)

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra