Gundelji se izoravaju, ali i „love“

Brojnost štetočina u zemljištu značajno smanjuju različite agrotehničke mere, kao što su plodored i plodosmena useva, vreme i način obrade zemljišta i unošenja organskog đubriva, navodnjavanje i eliminisanje korova. Ovaj put je teži, traži više vremena, doslednosti, ali i znanja. Na tom putu prvo valja upoznati štetočine.

Sve navedene agrotehničke mere ometaju i razvoj grčica, larvi gundelja. Kod nas ima više vrsta, i kao kod žičara, odrasli nisu velike štetočine, ali nisu ni bezazleni kada masovno krenu da izgrizaju sve što je mlado i zeleno. Najveću štetu prave debeljuškaste beličaste larve s tamnijom glavom, savijene u obliku slova – s.

U zaštiti od majskog gundelja mogu se koristiti agrotehničke, mehaničke, hemijske i biološke mere suzbijanja. Najpovoljniji rezultat postiže se organizovanim akcijama na celom ugroženom području i sukcesivnom primenom svih raspoloživih metoda.

Imago se suzbija u toku dopunske ishrane (maj) tretiranjem napadnutih stabala insekticidima. Stresanje odraslih jedinki sa krošnji drveća, u ranim jutarnjim satima (između pet i osam časova) i njihovo mehaničko uništavanje vrlo je stara metoda, ali daje zadovoljavajući rezultat.

U borbi protiv larvi, značajno mesto zauzimaju i agrotehnički zahvati, pre svega redovno intenzivno obrađivanje zemljišta rotofrezama, nikako teškim traktorima i velikim plugovima koji sabijaju zemljište. Time se jaja, larve, lutke ili imaga mehanički uništavaju i izbacuju na površinu gde su izloženi nepovoljnim uslovima temperature, vlage i brojnim predatorima.

Unakrsno drljanje, posebno sejanih livada gde grčice pronalaze povoljne uslove za život, može da bude od velike koristi za čitav atar. U nekim evropskim zemljama protiv larvi se koriste i biološki preparati sa gljivom Beauveria brongniartii.

Valja se osloniti i na nauku, i prognozu. Utvrđeno je da je svaka četvrta godina – godina masovnog leta ove štetočine. Majski gundelj počinje da leti već krajem aprila, a najveću štetu pričinjava u toku maja kada izgriza listove, mlade izdanke i cvetove voćaka i vinove loze, dok u junu već završava svoju aktivnost kao imago pa je kasnije izlovljavanje odraslih nemoguće. Od jula preventivna zaštita je usmerena na uništavanje jaja, larvi i lutaka raznim agrotehničkim merama.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra