Idealna za zimske plastenike

U zaštićenom prostoru rotkvica se najčešće gaji u jesen i u proleće, ali je veoma pogodna za kontinuiranu proizvodnju, pre svega zbog kratke vegetacije. Međutim, to može predstavljati teškoću zbog nagomilavanja patogena u zemljištu. Može se gajiti kao glavni usev, prethodni ili naknadni, kao i međukultura između salate, paradajza, paprike… Pored proizvodnje u zemljištu, uspešno se gaji na stolovima, u sanducima ili u plastičnim kontejnerima, u kojima je prečnik saksije 6 do 8 cm. U zaštićenom prostoru gaje se sorte kratke vegetacije, pre svega okruglog korena čija vegetacija traje 30 do 45 dana, kao što je domaća sorta „verica“, zatim sorte „tarzan“, „dijana“, „boj“, „oskar“. Setva je uvek sukcesivna, svakih 5 do 10 dana.

 U toku zime, ako se gaji u lejama, tunelima i plastenicima, potrebna su jedno do dva obilna zalivanja s 10 do 30 litara po kvadratnom metru. Kako se približava proleće, i broj zalivanja raste. Tako se u proleće zaliva svakih 5 do 7 dana sa 10 do 20 litara po kvadratnom metru. Za uspešan rast korena potrebna je relativna vlažnost vazduha do 80 procenata. Na većoj vlažnosti jako se razvija rozeta, a pojavljuju se i oboljenja.

Berba rotkvica traje 7 do 14 dana pri čemu se nedeljno probirno čupa jednom do dva puta. Međutim, najveći značaj ima jednokratna berba, koja se ostvaruje preciznom setvom. Rotkvica se u ostavi ne može čuvati duže od jednog dana, ali oprana i bez rozete, upakovana u pvc vrećicu, u frižideru zadržava svežinu nekoliko dana.

U Srbiji se najčešće gaje rane, crvene sorte okruglog oblika korena, pri čemu dominiraju „saksa“ i “ultra“, poznate po brzom rastu i hrskavom mesu. Odomaćene su i „beogradska“ (crveno-bela), „ledena sveća“ (duguljasta, bela), kao i „cherry belle“, „scarlet champion“ i „ribella“, koje se beru od aprila do novembra, a imaju kratku vegetaciju, svega do 30 dana.

Osim klasične rotkvice, u Srbiji se gaje i njeni rođaci rotkve – bela crna, dajkon, takozvana žuta povrtna repa. Sve su one namenjene ljudskoj ishrani, ali se najčešće seju kao postrno povrće, za razliku od rotkvice dobro podnose skladištenje, obično u trapu, i upotrebljavaju se tokom zime. Sve one imaju i lekovita svojstva.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina