Ima još vreme za sadnju lukovica lala

Ako ste ljubitelj lala za vas će biti olakšavajuće saznanje da lukovice ovog cveća mogu da se posade do sredine decembra. Ipak, gde, kako i koje lukovice saditi, sada je pravo vreme da počnete da planirate.

Iako danas postoji više hiljada sorti lala, što divljih, što nastalih ukrštanjem i kultivacijom, postoji 15 zvaničnih grupa podeljenih prema obliku, vremenu cvetanja i poreklu. Ono po čemu ih laici najpre razlikuju jeste – boja.

Raspon boja lala ide od bele, preko nežne ružičaste do najtamnije purpurne. Interesantno je da ih ima u svim bojama, osim u plavoj. Postoje lale u jednoj boji ili prošarene isprugane, nijansirane i zasenčene. Takođe, oblik cveta varira od dugaljstog do četvrtastog u bazi. S obzirom na to kad cvetaju, postoje sorte koje su visoke od 25 do čak 80 centimetara.

Neke cvetaju rano, neke sredinom sezone, a druge kasno – u maju. Vrste ili botaničke lale se sade na 10 cm dubine, sa razmakom oko 12 cm, dok se, na primer lukovice grupe T. Fosteriana sade od 12 do 15 cm dubine sa 15 cm razmaka, što važi za sve razrede baštenskih lala.

– Bitna je visina određene sorte i hibrida, kao i vreme cvetanja, pa se tako ukombinuju sa ostalim cvećem pored kojih se gaje. Dakle, važno je kada dospevaju, visina stabljike, boja i krupnoća cveta – ističe Dragica Ristić, profesor biljne proizvodnje i praktične nastave u penziji za Dobro jutro i dodaje da se najčešće kombinuju sa ružama.

Rane lale se gaje za rezano cveće, u formalnim cvetnjacima i za oivičavanje leja, ali mogu uspešno da se gaje i u posudama u zatvorenom. One srednje sezone, poput Triumfa i Darvina su snažne i krupne, a i poznate po otpornosti na vremenske prilike. Lale kasnog cvetanja poput Papagaja, Viridiflora i Rembranta odlikuju se živim izražajnim bojama i dobro se uklapaju u cvetne bašte neformalnog stila. Postoje i patuljaste vrste idealne za gajenje u posudama, u uzdignute gredice ili kamene bašte.

– Dobro uspevaju na svakom tipu zemljište ako je propusnost dobra. Mada, treba napomenuti da se u lako peskovitom zemljištu lukovice sade dublje od utvrđenog pravila.

Ako je zemljište plodno, dobro propusno i humusom bogato, a njihov položaj na osunčanom i zaklonjenom mestu – tako mogu da uspevaju godinama.

– Preporuka da se ipak tretiraju kao jednogodišnje biljke. Retko dobro cvetaju u drugoj godini, ali ako se presade u jesen one tokom dve godine mogu ponovo da procvetaju – kaže naša sagovornica.

Ako se rane baštenske lale posade na zaštićeno sunčano mesto ranije će procvetati, a ako se kasnije lale posade u delimičnoj senci duže će trajati.

Većinu treba izvaditi svake godine kad lišće sasvim požuti i počne da se suši. Ako pak morate da uzvadite lukovice preko nego što lišće požuti, da biste napravili mesta za druge biljke – možete, ali onda ih onda privremeno zakopajte u plitku brazdu u nekom uglu bašte dok lišće ne požuti. Izvađene lukovice treba držati daleko od sunčeve svetlosti. Kad ih očistimo, ostavimo ih na hladno i sveže mesto, zaštićeno od mraza, do novog sađenja. U zatvorenom prostoru lale mogu da se gaje kao i narcisi, ali njihove lukovice ne treba čuvati za kasnije sađenje u bašti.

Iako ovo cveće vodi poreklo iz Persije i srednje Azije, danas je Holandija najveći proizvođač lukovica lala na svetu, a samim tim i najveći svetski izvoznik. Toliko da u trgovini ovim cvećem učestvuje sa 90 odsto. Njihovi farmeri godišnje proizvedu između 8,5 i 9 milijardi lukovica, mada i ove brojke mogu značajno da variraju u zavisnosti od vremenskih uslova. Sve je počelo „Tulipomanijom“ u 17. veku kada je vladala velika pomama za retkim i šarenim lukovicama koje su prodavane po vrtoglavim cenama. Vek kasnije, ovaj cvet postao je značajan i za nas, ali na drugi način.

Naša sagovornica, prema saznanjima autorke, poreklom je Banaćanka iz Mokrina, pa smo je upitali, zašto ljude iz ovog dela Vojvodine nazivaju „Lalama“.

– Postoje mnoge verzije. Ono što ja znam jeste da su Srbi iz Vojvodine, odnosno Banata koji su za vreme Marije Terezije čuvali granicu od napada Turaka, nosili vunene čarape, pantalone, jaknu i prsluk sa izveženim motivom cveta lale – objašnjava Ristićeva i dodaje da u svojim ranim sećanjima pamti takvu narodnu nošnju starijih članova svoje porodice, pa je između ostalog i zbog toga lala neizostavan cvet u njenoj bašti.

Julijana Nešić

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo