Ima li i kod vas maklure?

U Desimirovcu nadomak Kragujevca rodila je maklura, čiji plodovi pristižu u jesen, a krasi ih neobičan izgled. Reljefne šare podsećaju na moždane vijuge. Makluru kod nas zovu konjska jabuka, drvo- mozak, zmijsko mleko ili adamova jabuka. 

U Severnoj Americi koristi se za vetrozaštitne pojaseve, ali je očigledno da uspeva i kod nas. Sporadično se pojavljuje  u različitim krajevima Srbije i uglavnom izaziva pažnju znatiželjnih prolaznika zbog ploda skoro egzotičnog izgleda, koji opada u kasnu jesen. 

Ovaj zasad u okolini Kragujevca broji 50- ak žbunova i stabala. Brzo i gusto raste do 20 metara u visinu i oko 50 centimetara u prečniku. Dobro podnosi sušu i jake mrazeve, otporna je na bolesti i štetočine. Zbog korena koji može da dosegne i osam metara u dubinu, koristi se u borbi protiv erozije tla.

Zelenkasti plodovi, koje ponegde zovu i majmunske lopte, nisu jestivi, ali kada se sok pomeša sa vodom u istoj srazmeri, koristi se protiv gljivičnih oboljenja kod biljaka u bašti. O koristima za ljudsko zdravlje još uvek nema potvrđenih naučnih mišljenja.

Drvo maklure je kvalitetno i dvostruko je tvrđe od hrastovine. Može da se loži, a odlično je i za obradu. Ranije su ih sadili na američkom kontinentu kao sigurnosnu živu ogradu, jer na stablu i granama ima mnogo trnja.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle