Insekti i grinje u zavisnosti od prirodnih staništa

Zavisno od stabilnosti prirodnih staništa, šuma, voćnjaka ili polja, insekti i druga živa bića se prilagođavaju uslovima ishrane, brzinom razvića i obezbeđivanju potomstva.

U odnosu prema staništima insekti su podeljeni u tri grupe: R ili koji imaju veliku reproduktivnu moć i koji se javljaju u nestabilnim staništima i mogu ga ugroziti, K insekti nose kapacitet staništa i ne ugrožavaju ga i RK javljaju se na staništima između stabilnih i nestabilnih. Razumevanje tih odnosa omogućuje nam da shvatimo ponašanja insekata i ugroženosti prirodnih staništa. Prirodni faktori regulacije insekata i parazita, predatora i patogenih mikroorganizama, su takođe prilagođeni insektima i grinjama i oni spadaju u R, K i RK selektirane organizme. Pristup suzbijanja zavisi od grupe kojoj insekti pripadaju.

U prvoj grupi su R selektirani organizmi koji se javljaju u nestabilnim staništima kao što su voćnjaci, ratarski, povrtarski usevi i plastenička proizvodnja. Primeri su kruškine buve (Psylla pyri., P. pyricola, P. pyrisuga), leptiraste lisne vaši (T.vaporariorum, A. proletella, B. tabaci), lisne vaši i dr. Po pravilu imaju uži broj biljaka domaćina (P. pyri se razvija uglavnom na krušci), lete ili veoma su pokretni, imaju već broj generacije (P. pyri ima 5 generacija), veliki potencijal razmnožavanja (ženka polaže 100 do 200 jaja). Razvoj i reprodukcija je uslovljena kvalitetom i količinom ishrane (veće površine) pomotehnološkim merama (zalivanje, redovna ishrana, itd), imaju uglavnom polifagne insekte predatore i parazitoide (paraziti su oni koji se sve vreme razvijaju na domaćinu, a parazitoidi žive na domaćinu ali obično imago izleće i traži novog domaćina), nemaju značajnu ulogu i ne mogu bitno uticati na brojnost domaćina (ovo se bitno razlikuje od većine koja deklarativno izjavljuje da predatori i parazitoidi igraju značajnu ulogu u smanjenju brojosti P. pyri), lako se prenamnožavaju i mogu ugroziti stanište (voćnjak). Uloga mikrobioloških agenasa, gljiva, virusa, bakterija i dr. je neznatna.

Tekst i foto: Dr. Marko Injac,

diplomirao na fakultetu Sience Naturelle, Monpellier, Francuska, u oblasti – Uporedna patologija i doktorirao na virusima dudovca (H. cunea)

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra