ISKUSTVA ITALIJANSKIH PROIZVOĐAČA LEŠNIKA: Sadnja gusta, zalivanje podzemno

Memorandum o razumevanju, potpisan između italijanske kompanije „Ferero“, svetskog lidera u konditorskoj industriji, i Vlade Srbije, trebalo bi da obezbedi investicije koje će doprineti da naša zemlja postane evropski centar za proizvodnju lešnika. Zajedničkim radom naših i italijanskih stručnjaka, napravljen je projekat razvoja proizvodnje lešnika. Predstavnici ove kompanije za naše proizvođače organizovali su studijsko putovanje u Italiju u skladu s programom proizvodnje i prerade lešnika.

Prema rečima prof. dr Zorana Keserovića, konsultanta kompanije “Ferero”, to je bila odlična prilika da se upoznaju iskustva italijanskih proizvođača lešnika. Obišli su, između ostalog, i nekoliko plantaža lešnika u regionu Lacia.

Plantaža leske Steliferi  prostire se na površini od 200 hektara. Ovde se voćnjaci nalaze između 250 i 700, a ima i onih koji rađaju i na 800 metara nadmorske visine.  „Tonda đentile romana“, „nocione“, „tonda di đifoni“ samo su neke od sorti koje se ovde gaje. Mladi zasadi se prve tri do četiri godine zalivaju površinski, trakama koje se nalaze pored stabala. Od pete godine se primenjuje podzemno navodnjavanje – cevi za zalivanje se nalaze na 80 centimetara od redova i 25 centimetara dubine.  

Palntaža Souto je među prvima  primenila gusti sistem sadnje (razmak 5 x 3 metra). Prinos po hektaru je četiri tone, a kada počne da se smanjuje, kod svakog drugog žbuna redukuje se kruna i ostavlja  po jedno stablo. I ovde se  prvih pet godina primenjuje površinsko navodnjavanje, a posle podzemno.

U okolini jezera Viko, na 600 metara nadmorske visine prostire se plantaža Tedeshi. Leska se gaji  bez sistema za navodnjavanje jer ovde imaju 1.200 litara vode po kvadratnom metru godišnje. Primenjuje se tradicionalni način uzgoja na više od 40 hektara, a postoje i leske koje su starije od 60 godina i jš uvek rađaju. Od sorti gaje se „nocione“, „tonda di đifoni“, „tonda đentile romana“… I razmaci sadnje su različiti –  6 x 6, 7 x 3,5, 4,80 x 4,80 i  5 x 3  metra.

S. Malinović

Dobro jutro broj 564 – April 2019.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti