– Imajući u vidu da se voće najbolje razvija na brdovitim terenima, sa dovoljno sunčanih dana i navodnjavanja, možemo s pravom prihvatiti mišljenje većeg broja inostranih stručnjaka koji Srbiju nazivaju „voćarski raj“, kaže dr Slavica Korać koja je napravila studiju vezanu za isplativost ulaganja u voćarstvo u našoj zemlji.
Kako je istakla, Vojvodinom se nije bavila jer su obradive površine u ovoj pokrajini iskorišćene više od 90 posto. Zato je u fokusu centralna Srbija, posebno Šumadijski region i Zapadna Srbija koji ima nešto preko milion hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta i odlične uslove za razvoj voćarstva. Posebno je interesantan region Južne i Istočne Srbije, zbog položaja planina i odnosa reka i površinskih voda i potesa dobrih za uzgoj voća.
– U ukupnoj strukturi zemljišta koje se obrađuju dominiraju oranice i bašte, livade i pašnjaci. Pod voćkama je manje od 10 posto zemljišta i tu vidimo prostor za razvoj – kaže dr Slavica Korać. – U Strategiju razvoja voćarstva treba pre svega uključiti i region Južne i Istočne Srbije, sa 187.774 poljoprivredna gazdinstva. Tome treba dodati i činjenicu da je ukupan izvoz voća prošle godine iznosio oko 700 miliona evra, što je premalo jer je potencijal mnogo, mnogo veći i iznosi čak 10 milijardi evra.
Kada su u pitanju vrste, najveći izvozni potencijal ima smrznuta malina, kao i smrznuta organska malina. Sledi smrznuta višnja, borovnica, jabuka i sveža šljiva.
I. R.
