Ivan dnevno predaje 830 litara mleka

Ivan Jovanović iz sela Bečevica kod Knića nasledio je stočarsku proizvodnju. Kada je preuzeo da vodi domaćinstvo bilo je 15 krava, a danas u štali ima preko 80 grla, od kojih je 50 krava muzara, a ostalo su junice. Njegovo domaćinstvo dnevno proizvede oko 850 litara mleka, a ovako on vidi trenutni presek stanja u mlečnom govedarstvu.

– Može se reći da smo trenutno zadovoljni plasmanom i cenom. Došlo je  bilo do pada cena u poslednjih nekoliko meseci, ali sve u svemu smo zadovoljni u odnosu na to kako je nekad bilo. Neka potraje ovako, pa će biti dobro. Isporučujemo veće količine mleka, premije su dobre. Isplaćuju se subvencije po kravi, podignute su sad na 55.000 dinara po grlu. Trenutna cena mleka je 62 dinara i plus premija. Mleko isporučujemo mlekari iz Aleksinca – kaže Ivan Jovanović.

Ivan se za sada bavi isključivo mlečnim govedarstvom i jedan je od većih proizvođača u opštini Knić.

– Obrađujemo oko pedesetak hektara zemlje za proizvodnju stočne hrane. To nije dovoljno za naša grla u štali. Sa naših njiva proizvodimo silažu i senažu, a seno i koncentrat dokupljujemo – kaže Jovanović.

On i njegova porodica planiraju proširenje proizvodnje. Prave štalu za još 50 grla.

– Plan je da ostavljamo ubuduće malo više muških teladi. Tov će nam biti kao neka šparkasa“, kaže Jovanović i dodaje:

– Danas morate ima veći broj grla da biste imali neku računicu. Mi smo počeli sa 200 litara mleka, pa do 500, a danas imamo dnevno 850 litara.  Predajemo 830 litara, a ostatkom hranimo telad. Na veću količinu dobijamo veću cenu mleka i veći obrt novca. Isplativije je ako imate više grla. Problem je manjak radne snage i zbog toga su stočari prinuđeni da modernizuju objekte i olakšaju sebi posao. Ne možete od ovoga da se obogatite, ali može da se živi.

Da bi opslužio grla u štali Jovanović je morao dosta da uloži u mehanizaciju, traktore, kombajne, a planira i kupovunu mic- prikolice. One služe da se poveća mlečnost krava određivanjem obroka, a njima će olakšati hranjenje stoke jednom dnevno.

– Treći smo po proizvodnji mleka u opštini Knić. Ima još nekoliko domaćinstava koja se bave mlečnim govedarstvom, ali generalno sve je više staračkih domaćinstava koja ne mogu da drže stoku – kaže Jovanović.

Trend u celoj Šumadiji da se smanjuje broj domaćinstava sa po jednom ili dve krave, a da se s druge strane postojeće šire, potvrđuje i Goran Joksić, savetodavac za stočarstvo u PSSS Kragujevac.

– U Šumadiji ima oko 16.000 muznih krava. Iako se smanjuje broj domaćinstava sa nekoliko krava, istovremeno dešava da se postojeća proizvodnja širi i da se ukrupnjava broj grla. Prosek po jednom domaćinstvu je 10, a do 30 odsto od ukupnog broja ima 20 muzara.  Onaj ko je imao 5-6  krava u domaćinstvu uglavnom gasi farmu, dok proizvođač koji je imao desetak uglavnom uvećava na 15 do 20 grla. Onaj koji ima 50 krava ipak ima mnogo više posla i mora da ima radnu snagu za taj posao. Moja preporuka je  da je najekonomičnije držati dvadesetak muznih krava i za svaku je potreban jedan hektar zemlje za hranu – kaže savetodavac za stočarstvo Goran Joksić.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime