Izbor podloga i sorti

Izbor sorti jabuka za komercijalno gajenje je osnovno pitanje koje se postavlja pre nego što se pristupi podizanju novih zasada. Na bazi analize sortimenta u svetu i poznavanja ponašanja sorti u našim uslovima, možemo reći da je sortiment severnog dela Italije, odnosno Južnog Tirola, najprihvatljiviji za naše uslove te se može prihvatiti uz manje korekcije. Korekcije bi se odnosile prvenstveno na raspored sorti u zavisnosti od nadmorske visine i ekspozicije.

Ako se planira izvoz jabuke, pri izboru sorti za podizanje zasada treba poznavati visoke standarde kvaliteta plodova, specifičnosti u zahtevima potrošača na ciljanom tržištu i jaku konkurenciju. Takođe, izbor sorti mora biti u skladu s agroekološkim uslovima lokaliteta. Prateći trendove u svetu, za podizanje intenzivnih zasada jabuke u Srbiji predlaže se sledeći sortiment: zlatni delišes – klon Reinders greni smit – klon Challenger, crveni delišes – preporučeni spur tipovi su Superchief® Sandige, Redchief® Camspur, Scarlet Spur® Evasni, Red Cap Valtod®, a standardni tipovi Early Red One® Erovan i Hapke Delicious (LB)® 53; fudži – klonovi Kiku 8® i Furbrax®, jonagold – Red Jonaprince® ili Decosta®, klonovi gale: Gala Schnitzer Schniga®, Brookfield® Baigent Gala, Buckeye Gala® Simmons i Galaxy Selecta®; breburn sa klonovima Hillwell® Hidala i Mariri Red®. Naravno šansu treba dati i lubskim i zaštićenim sortama. U Srbiji se sve više širi sorta pink leidi i druge.

Vodeće podloge za jabuku u gustim zasadima su budu M 9, klon NAKB (T) 337, MM 106 i M 26 za spur tip crvenog delišesa. M 9 (Malling 9) je stara vegetativna podloga, ali još uvek vodeća podloga za jabuku u većini zemalja Evrope. Sorte jabuke kalemljene na ovu podlogu dostižu oko 35 % bujnosti sorti kalemljenih na sejanac divlje jabuke, rano prorode i odlično rađaju. Plodovi su krupniji, ranije sazrevaju i obojeniji su nego na drugim podlogama. Najbolji rezultati na ovoj podlozi postižu se na plodnom, umereno vlažnom zemljištu, kad su na nju kalemljene srednjebujne i bujne sorte. U zasadu na ovoj podlozi obavezan je naslon. Osetljiva je na bakterioznu plamenjaču i niske zimske temperature. Danas se za kalemljenje koriste subklonovi M 9. Najslabije bujni subklonovi, približno kao M 9 standard su NAKB 337 i Fleuren 56, dok su najbujnije Pajam 2, Nic 29 i M 9 EMLA, koje su nešto manje bujne nego M 26. U poslednje vreme, u Evropi se širi podloga Geneva 11 koja je po bujnosti slična M 9. Otporna je na bakterioznu plamenjaču i krvavu vaš. Može se koristiti kod ponovne sadnje. Sorte jabuka kalemljene na ovoj podlozi su slične ili malo veće rodnosti u odnosu na M9. Otporna je na niske temperature. Sve je veća potražnja za ovom podlogom. Moj predlog je da proizvođači jabuka polako prelaze sa podloge M9 na podlogu Geneva 11.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra