Izvoz voća i povrća iz Srbije bez carine u EU

Proizvođači i izvoznici voća i povrća iz Srbije i drugih ekonomija Zapadnog Balkana i u narednih pet godina svoju robu prodavaće bez carina kupcima u Evropskoj uniji, saopštila je nedavno Privredna komora Srbije

Odluka Evropske unije o Autonomnim trgovinskim merama (ATM) kojom se do kraja 2025. produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP), odnosno za koje je SPP nepovoljniji, objavljena je je u Službenom glasniku EU i stupila je na snagu.

Odluku, koja se obnavlja svakih pet godina, na predlog Evropske komisije, doneo je Evropski parlament i potvrdio Savet EU.

Predsednik Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana je rekao je da se za produženje povoljnijeg trgovinskog režima u komunikaciji sa institucijama u Briselu zalagala i ova zajednička privredna komora regiona.

Dodao je da je ova odluka posebno važna za mala i srednja preduzeća, odnosno proizvođače i izvoznike voća i povrća, od svježih jabuka i šljiva do kukuruza šećerca.

„Ušteda od nekoliko desetina miliona evra na carinama daje im prednost u odnosu na konkurenciju, mogućnost za veći izvoz i zaradu i bolje pozicioniranje na velikom tržištu Evropske unije“, izjavio je Marko Čadež.

Osim jabuka, šljiva i kukuruza šećerca, bez carinskog opterećenja, i u narednih pet godina, sa Zapadnog Balkana u EU izvoziće se, između ostalog, krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi…

Po ATM-u i proizvođačima vina iz regiona produžava se mogućnost za izvoz dodatnih 30.000 hektolitara godišnje, nakon što iskoriste kvote koje je EU odobrila zapadnobalkanskim ekonomijama pojedinačno, po bilateralnim sporazumima.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra