Jadranska lepotica afričkog porekla

Jadranska lepotica (Aptenia cordifolia) je brzorastuća, puzava sukulentna trajnica, idealna za sunčane terase, kamenjare i viseće korpe. Prepoznatljiva je po mesnatim, srcastim listovima i sitnim, sjajnim ružičastim cvetovima koji se otvaraju na suncu. Veoma je otporna na sušu, lako se ukorenjuje i zahteva minimalnu negu. Prija joj direktno sunce kako bi cvetala, dok u senci slabije napreduje. Sukulent je, što znači da skladišti vodu u listovima te se zaliva umereno, tek kada se zemlja prosuši. U kontinentalnim krajevima nije otporna na mraz. Pre zime je treba uneti u svetlu prostoriju sa temperaturom iznad nule.

Veoma lako se razmnožava reznicama koje brzo puštaju koren. Odlična je kao pokrivač tla u bašti ili kao viseća biljka u žardinjerama. Iako nosi naziv „jadranska“, ova biljka potiče iz Južne Afrike ali se zbog svoje izdržljivosti savršeno odomaćila u mediteranskim uslovima. Idealna je za žardinjere i balkone, odlična u kombinaciji sa drugim balkonskim cvećem i tada njeni mesnati listovi i karakteristični cvetovi dolaze do punog izražaja. Sjajni, svetli cvetovi privlače leptire, pčele i druge insekte.

Tokom zime izaberite joj svetlo mesto u hodnicima i svetlarnicima. Tada biljka ulazi u fazu mirovanja i nije potrebno često zalivanje, poželjnije je povremeno je orositi. Od proleća, valja je povremeno prihraniti.

Ima ih više vrsta, a kod nas se najviše gaje jadranske lepotice sa zelenim i srebrnim listovima i svaka je na svoj način lepa i upadljiva. Sama boja cveta kod svih vrsta je vrlo slična. Jadranska lepotica sa srebrnim listovima dolazi do izražaja kada se kombinuje s biljkama koje imaju zeleniju formu, na primer, sa crvenim visećim muškatlama. Tako obe vrste izgledaju vrlo efektno i upadljivo. Biljku sa zelenim listovima kombinujemo sa cvetnicama kojima treba “dodatak” zelenila, na primer, sa surfinijama. Tako, pored mnoštva cvetova u žardinjerama, imamo i zelenilo i cvetove lepih, upadljivih boja.

Kao i većina lisno – dekorativnih balkonskih vrsta može se proizvoditi ožiljavanjem reznica. Pelceri se uzimaju od bočnih ili vršnih grana i pobadaju u rastresit supstrat u kome ima i perlita. Vlaga se održava orošavanjem, a žardinjeru s pelcerima treba držati na toplom mestu. Kada biljka formira dovoljno razgranat koren, može se presaditi u saksiju.

Kada kupujete lepoticu obratite pažnju na nekoliko bitnih faktora. Birajte žbunastije biljke s više bočnih, ali ne previše dugih grana. Važno je da biljka ima snažan koren i zdrave listove bez fleka po ivicama.

Piše: Svetlana Mujanović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra