Jestive kašičice od brašna, jaja i meda

U Banatskom Karlovcu grupa inženjera odlučila je da napravi mašine za proizvodnju jestivih kašičica za ugostiteljske objekte. Na taj način žele tržištu da ponude zdrav proizvod, koji će zameniti plastične kašičice, a samim tim čuvati životnu okolinu.

Da bi započeli proizvodnju jestivih kašičica, inženjeri iz Banatskog Karlovca morali su sami da osmisle i naprave mašine – za mešanje testa, kalupiranje, sušenje u četiri komore na različitim temperaturama i pakovanje kašičica. Sve to trajalo je dve godine.

„Morali smo sve da radimo sami od nule. Probali smo da nađemo dobavljače i ništa nije bilo dobro i na kraju smo odlučili sve da uradimo sami. Moj tim inženjera je fantastičan mladi tim koji je kreativan, koji juri i grabi i posle dve godine vidite šta smo uradili“, rekao je Petar Radulović, vlasnik preduzeća „Moja kašičica“.

Jestive kašičice izrađuju se od smese brašna od prosa, glutena, jaja i domaćeg meda. Ne koriste se veštački sastojci ni voda.

„Ovu smesu koju sam na kraju dobio dugo sam isprobavao na različite načine, različite sastojke sam u različitim intervalima dodavao, dok nisam došao do ove smese koja je sad potpuno čvrsta i termostabilna“, objasnio je pekar Marko Ivanović.

Trenutno desetoro zapsolenih dnevno u jednoj smeni proizvede oko 20.000 običnih jestivih kašičica, ali i sa ukusom cimeta i kakaoa. Nameravaju da sledeće godine zakorače i na inostrano tržište.

„Jestive kašičice smatramo da su budućnost i da su zamena za plastične, jer kad pijemo kafu vidimo ljude koji žvaću plastične kašičice, koje kasnije završe negde na uličici ili u parku. Mi smo uvek razmišljali o nekom rešenju za zamenu toga“, rekao je direktor preduzeća „Moja kašičica“ Leon Caran.

Ovi mladi preduzetnici neće se zaustaviti na jednom proizvodu jer uvek imaju nove ideje. U toku je planiranje proizvodnje jestivih slamčica za sokove i čajeve.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra