Kako živa bića čitaju dan i noć

Odnos između dužine dana i noći ili stručno nazvano „fotoperiodizam“ je značajno odredište kod živih bića. Neke biljke se gaje u uslovima kratkog, a druge dugog dana. Kukuruz je biljka kratkog dana i južnije od Beča se gaji za zrno u svim geografskim širinama Evrope. Severnije od Beča se gaji uglavnom za silažu. Šećerna repa i jabuka su biljke dugog dana. U narodu, slično insektima i grinjama, fotoperiodizam je poštovan i izražen po crkvenim kalendarima vezano za određene svece.

Kod insekata i grinja, fotoperiodizam utiče slično kao kod biljaka ali i drugačije. Vremenski uslovi snižavanja temperatura, mogu uticati na pripremu insekata za prezimljavanje. Međutim meteo uslovi su svake godine promenljivi i različiti. Iz ovih razloga, insekti se češće pridržavaju fotoperiodizma koji je znatno stabilniji i manje promenljiv. Tako, kada se skrati dan ispod 12 sati, smrdljive stenice se skupljaju (koriste feromon agregacije) migriraju ka mestima prezimljavanja: naselja ili druga skrovita mesta. T.urticae prelazi u zimsku formu imaga, jabukin smotavac (C.pomonella) formira oranž hibernakulum itd. Insekti, koji imaju dve ili više generacija kao dudovac (H.cunea) koji ima dve generacije u Srbiji i u jesen formira lutku i prezimljava, u južnim državama SAD ima 5 generacija. Slično, voćarska smrdljiva stenica (Haluomorpha halus) ima u Srbiji 2, a u Južnoj Kini 5 generacija. Kruškina buva (P.puri) ima dve forme imaga, letnju i zimsku. Vreme pojave zimske forme određuje fotoperiodizam. Koliko će dudovac, smrdljive stenice ili neki drugi insekti imati generacija i kada će se pojaviti zimske forme zavisi od fotoperiodizma.

Insekti ili grinje instiktivno koriste zakone prirode i određuju broj generacija i stadijum prezimljavanja. Oni prezimljuju u svim stadijumima: jaja, gusenice, lutke i odrasle (imaga). Ono što je zajednično, prezimljujući stadijumi nemaju nukleuse. Jaja i hrizalide su najčešći stadijumi za prezimljavanje. Kada insekti prezimljuju kao gusenice ili imaga, pre odlaska na prezimljavanje, izbacuju izmet kao potencijalne nukleuse za nastajanje mraza.

Piše: Dr Marko Injac

Foto: ShutterStock

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored