Насловна ТЕМЕ ЛЕКОВИТО И ЗАЧИНСКО БИЉЕ Kaloper malo traži, a zdravlju služi

Kaloper malo traži, a zdravlju služi

1295

Bere se čitava biljka dok je u cvetanju, a sami listovi pred pojavu cvetića, i suši brzo na mestu jakog strujanja toplog vazduha.

Listovi, i kada se osuše, zadržavaju svežu aromu i obilje vitamina C, kalcijuma, kalijuma, fosfora, magnezijuma, mineralnih soli, karotena.

Piše: Svetlana Mujanović

Mnogi nikada nisu ni čuli za lekovitu biljku kaloper, a nekada, kada nije bilo tako puno lekova za sve bolesti, rasla je u bezmalo svakoj seoskoj bašti. Naše bake su umele da iskoriste sva njena svojstva, znale su da je lekovita čitava biljka i koji deo koju boljku leči, kada se sakuplja, kako čuva…

Kaloper (Chrysanthemum balsamita ili Tanacetum balsamita) u nekim krajevima poznat je i kao goloper, biblijski list, kamforna biljka, balzamična hrizantema i pripada porodici glavočika (Compositae). U proleće se prvo bude listovi, koji su nežni na izgled i dodir, a onda rastu stabljike s mnogo grančica.

Mirisna i dekorativna trajnica

Višegodišnja je mirisna biljka koja naraste i do jedan metar visine, podnosi sušu i mraz. Listovi su malo gorkog ukusa, ovalnog oblika, na ivicama nazubljeni, dlakavi, prijatne arome, predivnog, balzamičnog mirisa koji podseća na miris žvakaće gume s hlorofilom. U julu se na vrhu pojavljuju buketići bledozelenih cvetova, koji u avgustu dobiju zlatnožutu boju. Cveta preko celog leta. Voli sunčano mesto s malo zalivanja, može da raste i u polusenci, a može i u dubljoj saksiji. Razmnožava se semenom i razgranatim korenom, iz kojeg izbijaju listovi. U proleće treba ukloniti suve stabljike. Ugrožavaju ga puževi i lisne vaši.

Koren kalopera je razgranat i dobro koristi vodu i hranu iz zemljišta. Bere se čitava biljka dok je u cvetanju, a sami listovi pred pojavu cvetića, i suši brzo na mestu jakog strujanja toplog vazduha. Suvog valja čuvati u hermetički zatvorenoj ambalaži.

Kaloper jeotporan na hladnoću: kad ste ga jednom posadili u baštu, možete samo da ga razmnožavate. Raste dobro na svakakvom tlu i dobro podnosi sušu. Jednom rečju, možete da uživate u ovoj biljci, bez razmišljanja o bilo kakvim uslovima koje mu valja obezbediti. Da biste mogli da berete lekovite listove i cvetove, valja je samo zalivati redovno, pleviti i povremeno prihraniti. Ako želite da kaloper gajite u saksiji ili u bašti, treba da znate kako da počnete. Tokom marta-aprila možete da posejete seme ili nabavite rasad s korenom. Negujte je kao svo drugo povrće i lekovito i začinsko bilje i sledeće vegetacije ćete moći da sečete prve listove.

Listovi se sakupljaju povremeno. Seku se sa drškama, prave vezice koje se kače na promajno mesto, da se prirodno osuše na vazduhu. U vegetaciji mogu da se beru u tri-četiri navrata. Nikada se ne sme ubrati puno, mora se najmanje polovina ostaviti biljci, da se pravilno razvija. Listovi, i kada se osuše, zadržavaju svežu aromu, bogati su vitaminom C, kalcijumom, kalijumom, fosforom, magnezijumom, mineralnim solima, karotenom. Kada se kaloper gaji za eterično ulje, sakuplja se u fazi cvetanja.

Lek za puno boljki

U našim selima kaloper je simbol devojaka spremnih za udaju, a prepoznaju se tako što svaka za pojasom nosi grančicu kalopera. Takođe, može se čuti priča da će mlade žene koje su dve nedelje pile čaj od kalopera, posle toga sigurno zatrudneti.

Listovi se tradicionalno koriste za lečenje želuca i creva kada se desi poremećaj varenja hrane, za jačanje želuca, jetre i žuči, bubrega i bešike, protiv parazita i hemoroida, slabog apetita, protiv grčeva creva, nadutosti, zatvora, dizenterija i ženskih tegoba. Na mesta uboda insekata i ujeda otrovnih životinja, kao i na rane, stavljaju se oblozi od listova. Koriste se i protiv parazita u kosi (vaške), groznice, edema…

Cvetovi su efikasni u ublažavanju problema nastalih zbog infekcije bubrega, bešike i pluća (nazeb, bronhitis, grip, kašalj). Zapadna narodna medicina koristi ih kao antiseptik, antibakterik, aromatik, diuretik, laksativ, insekticid, za lečenje edema, grčeva, nečistoća na koži, nadutosti, raznih rana, vodenih bolesti, želudačnih i ženskih tegoba.

Od ove lekovite biljke mogu da se pripremaju ulja, tinkture, masti, a suva herba se koristi za čaj, što je i najčešći način upotrebe. Kašičica suvih listova se prelije s 2,5 dl ključale vode, malo još kuva, poklopi i ostaviti da se prohladi. Pije se posle jela, ne više od tri šolje tokom dana. Najveća lekovitost je u listovima. Čaj umirujuće deluje na san, čistač je organizma jer izbacuje toksine, čisti jetru, žučnu kesu, izbacuje pesak iz bubrega, bešike i žuči, lek je protiv bronhitisa.