Karamut najbolji „kad ugnjili“

Karamut je domaća, stara, autohtona sorta kruške koja je rasprostranjena širom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ovde se gaji od davnina, u seoskim domaćinstvima, poljima i imanjima. Pretpostavlja se da poreklo vodi sa područja Kavkaskog basena i da je u naše krajeve došla sa osmanlijskim širenjem i osvajanjem prema Evropi. U zavisnosti od lokaliteta i agrobioloških i mikroklimatskih uslova, ova kruška se razlikuje u pojedinim biološkim i organoleptičkim karakteristikama. Ponegde ima i drugačije lokalne nazive kao što je Beli Karamut koji se odlikuje nešto krupnijim plodom. U nekim mestima se naziva i Crnica i ima sitniji plod, a na području opštine Tuzla ovu krušku zovu i Tuzlanka.

Dozreva za berbu trećoj dekadi septembra, ali vreme zrenja može da bude do 10 dana pre ili kasnije, u zavisnosti od klimatskih uslova koji preovladavaju u datoj sezoni. Karamut se karakteriše specifičnim zrenjem ploda. Fiziološka zrelost i potpuna sinteza šećera postignuta je kada meso ploda potpuno omekani i dobije karakterističnu smeđe – crnu boju, kako narod kaže, „kada ugnjili“. Takvi plodovi sami opadaju sa stabla i obično ovu krušku uzgajivači kupe sa zemlje. Karamut je jedna od najboljih domaćih krušaka za preradu i od nje se najčešće prave rakija, kompot, slatko i džem. Rakija od ove kruške je vrhunskog kvaliteta te se u poslednje vreme govori o brendiranju ovog nacionalnog proizvoda.

Kruška Karamut nije pogodna za gajenje u intenzivnom voćarskom sklopu, jer ne reaguje povoljno na pomotehničke tretmane, slabije daje rod i sklona je jakom bujanju i grananju. Ona se uglavnom gaji u formi velikih višegodišnjih stabala, krupne krošnje, koja treba pustiti da se sama formiraju i kao takva daju obilan i najkvalitetniji rod.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored