KELj – Kralj kalcijuma i …

Na našim pijacama i marketima kelj se može  naći u svim godišnjim dobima, iako spada u zimsko povrće te je najukusniji i najbogatiji nutrijentima zimi. Često se naziva „kraljem kalcijuma“, a obiluje i vitaminima A i C, gvožđem, luteinom te prehrambenim vlaknima.  Sadrži velike količine kalijuma, sedam puta je bogatiji beta karotinom i jedanaest puta luteinom od brokolija.

U narodnoj medicini, sveži listovi kelja stavljali su se na bolne zglobove i čireve, a sok se davao osobama sa želudačnim tegobama. Zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana, preporučuje se osobama s „lenjim crevima“, obilje kalijuma ga čini idealnom namirnicom za one koji pate od visokog krvnog pritiska, a zbog visokog udela kalcijuma, pomaže održavanju zdravih kostiju. Niska kalorična vrednost ga svrstava u grupu nezaobilaznih namirnica u jelovnicima osoba koje žele izgubiti na težini. Još jedna prednost koju kelj ima nad drugim zelenolisnatim povrćem, poput spanaća, je ta što sadrži malo oksalata.

U kuhinji, tokom pripreme obroka, mora se poštovati neki redosled poslova. Prvo se razdvoje listovi, velike je potrebno prepoloviti dok mali mogu ostati celi. Oni se isperu pod mlazom hladne vode. Sredina glavice, gde su jako sitni listovi, može se naseckati te kuvati s velikim listovima ili baciti. Pripremljeni listovi se kuvaju u slanoj vodi oko pola sata, dok u potpunosti ne smekšaju. Kod pupčara se očisti svaka glavičica posebno i skuva u slanoj vodi. Skuvani se procede, prohlade i dalje pripremaju, u zavisnosti od želje. Mladi kelj se može konzumirati i svež kao salata, bez kuvanja.

Može se dodavati čorbama i varivima, često se priprema u kombinaciji s krompirom i ječmom. Zajedno s belim pasuljem i kobasicom, predstavlja tradicionalno portugalsko jelo. Može se začiniti belim lukom, maslinovim ili susamovim uljem, sokom od limuna, cimetom, ribizlom ili preprženim pinjolima. Kod nas se obično stavi u činiju, začini izgnječenim belim lukom i maslinovim uljem i poslužuje kao dodatak pečenom mesu.

Piše: Dipl. inž. Slavica Kodžopeljić,

PSS služba „Agroznanje“ doo Zaječar

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra