Polovina leta donosi smenu ciklusa na našim njivama. Dok se proizvodna godina za strna žita privodi kraju, pred ratarima je ključni period za negu prolećnih okopavina, ali i za postavljanje temelja za narednu sezonu kroz pravilnu obradu zemljišta.
S obzirom na sve izraženije klimatske promene i produžene periode suše, pravovremeno izvođenje agrotehničkih mera u ovom periodu direktno diktira i ovogodišnji i budući prinos.
Privođenje žetve kraju i upravljanje žetvenim ostacima
Početkom jula završava se žetva strnih žita (pšenice, ječma, ovsa i raži). Odmah nakon prolaska kombajna, prioritet je pravilno upravljanje slamom i žetvenim ostacima.

Uklanjanje ili zaoravanje: Slama se sakuplja i balira ukoliko je namenjena stočarstvu ili industrijskoj preradi. U suprotnom, žetveni ostaci se finim usitnjavanjem (tanjiranjem ili tarupiranjem) pripremaju za zaoravanje, čime se zemljištu vraća organska materija.
Zabranjeno paljenje: Paljenje strnjišta je zakonski kažnjivo, ali pre svega agrotehnički štetno, jer trajno uništava humusni sloj i mikrobiološki život u zemljištu.
Konzervacijska obrada: Ljuštenje strnjišta
Mera koja se nikako ne sme odlagati jeste plitko zaoravanje strunike – ljuštenje strnjišta, koje se izvodi odmah nakon žetve (na dubinu od 10 do 15 cm).
Očuvanje vlage: Ova obrada prekida kapilaritet zemljišta i sprečava gubitak dragocene dubinske vlage usled isparavanja.
Borba protiv korova i štetočina: Ljuštenjem se provocira nicanje semena korova, koji se kasnije lako uništavaju narednom obradom. Takođe se redukuje populacija štetnih insekata i patogena koji zimuju u biljnim ostacima.
Nega prolećnih okopavina (Kukuruz, suncokret, soja)
Dok strništa miruju, jare kulture se nalaze u kritičnim fenofazama razvoja gde se formira konačan prinos.

Kukuruz i soja: Ove kulture u julu prolaze kroz faze cvetanja, oplodnje i nalivanja zrna. Ukoliko postoji tehnička mogućnost, navodnjavanje u ovim fazama je ključno, jer deficit vlage u ovom periodu drastično smanjuje prinos.
Zaštita bilja: Aktuelno je praćenje pojave kukuruznog plamenca (Ostrinia nubilalis) i crvenog pauka na soji, te pravovremeni tretman insekticidima i akaricidima pre nego što štetočine naprave ekonomsku štetu.
Postrna setva: Šansa za drugi prinos
Na parcelama koje imaju obezbeđen sistem za navodnjavanje, odmah nakon žetve strnih žita otvara se mogućnost za postrnu setvu.
Izbor kultura: Najčešće se seju kukuruz šećerac, silažni kukuruz kraće vegetacije (FAO grupe 100 i 200), stočni grašak ili krmni sirak.
Uslov uspeha: Postrna setva u našim klimatskim uslovima ima smisla isključivo uz intenzivno navodnjavanje, jer su jul i avgust meseci sa najmanje padavina.
Rezime za poljoprivrednike
Jul i avgust nisu vreme za odmor u ratarstvu. Svaki dan kašnjenja sa ljuštenjem strnjišta znači gubitak tone vlage po hektaru, dok propusti u nezi i navodnjavanju prolećnih kultura mogu obezvrediti sav trud uložen od proleća. Pravilna agrotehnika u ovim vrelim danima je investicija koja se višestruko vraća.
Tekst: Marija Milovanović dipl.inž