Ko će biti „agrif ambasadori“

Iako je proizvodnja hrane tema koja je sve značajnija, Poljoprivredni fakultet u Beogradu već duže vreme nije na vrhu liste želja brucoša. Zato su studenti i profesori nedavno pokrenuli akciju „Agrif ambasador“.

U zemlji informacionih tehnologija i hrane, kako se Srbija često prepoznaje, očekivalo bi se da je interesovanje za poljoprivrednu struku bar jednako onom koje vlada za IT, ali nije – daleko je manje.

Zato je nedavno osnovan Centar za razvoj karijere Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ovih dana otišao korak dalje u promociji agronomske struke. Za program „Agrif ambasadora“ prijavilo se više od pedeset studenata, a odabrano je trideset troje.

„Osim studenata na osnovnim studijama prijavili su se i sa mastera i doktorskih, tako da ih ima svih mogućih i moći će lepo da se povežu i da uče jedni od drugih“, kaže Anđela Marčetić, koordinatorka programa „Agrif ambasador“.

„Ono što mi volimo da kažemo studentima je da njihova karijera ne počinje kada završe, već kada upišu fakultet“, dodaje Vanja Kovačević, pi-ar Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Ambasadorske dužnosti biće usmerene na promociju i poboljšanje studentske prakse na ovom fakultetu, veće povezivanje sa privredom na jednoj i naučnoistraživačkim radom na drugoj strani. Najvažnije je, ističu, promeniti imidž koji Poljoprivredni fakultet u javnosti dugo ima.

„Roditelji vaspitavaju decu uglavnom da je poljoprivreda samo ‘uzmi motiku i kopaj’, a ne znaju kako to zapravo izgleda i koliku širinu daje ovaj fakultet. Što se tiče mlađih generacija ne znam šta će se desiti, ali zato smo mi tu, da menjamo sliku“, smatra Darko Gligorijević, student Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

„Preporučila bih studentima da upišu Poljoprivredni fakultet, jer smatram da je agrarni sektor priča budućnosti i da smo na dobrom putu ako se svi zajedno potrudimo“, navodi Milena Gačić, master na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Na fitomedicini, agroekonomiji i prehrambenoj tehnologiji upisna mesta su uglavnom popunjena. Sa nestankom velikih kombinata, sve je manje inženjera ratarstva i stočarstva. Nešto je bolje brojčano stanje na voćarskom smeru. Sa stanovišta nauke – činjenica je da najviše dostignuća poslednjih godina dolazi upravo iz oblasti poljoprivrede.

Jelena Vukobrat, RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime