Koliko Srbija čuva genetske resurse biljaka i životinja

Očuvanje genetskih resursa biljaka i životinja važno je za sigurnost snabdevanja hranom, farmaceutsku industriju, privredni razvoj a ima i kulturnu i društvenu vrednost. Stoga, svaka država bi trebala aktivno da radi na očuvanju genetskih resursa kako bi osigurala održivost i napredak u svim ovim oblastima.  audio icon

Neki od genetskih resursa životinja u Srbiji su: podolsko goveče, buša, domaći bivo, domaći – brdski konj, nonius, balkanski magarac, mangulica, pramenka, čokanska cigaja, somborska kaporka, banatski gološijan i drugi. Međutim poljoprivrednicima koji odgajaju ove genetske resurse kasne subvencije Ministarstva poljoprivrede.

Na ovu temu, za Radio Novi Sad govorio je Davor Sekulić iz Starog sela pored Sremske Kamenice, odgajivaču genetskih resursa-racke ovce:

„Država kasni u isplati subvencija ne samo za za genetičke resurse, već za sve subvencije. Zadnju isplatu subvencija za genetske resurse dobili smo u septembru prošle godine i to za 2021.godinu. Od strane Ministarstva nam nije objašnjeno zašto su suvencije za 2020.godinu i dalje u obradi, a 2019.godina je isplaćena.“ objašnjava Sekulić.

Sekulić takođe dodaje da kada je bio na praksi u Velikoj Britaniji i radio na farmama kao asistent pri jagnjenju, od momenta kada veterinar uradi ultrazvuk i utvrdi broj jaganjaca, sa malim odstupanjem od 5-10% poljoprivrednici  već znaju za koju cenu će tu jagnjad moći  da prodaju.

Izvor: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za