Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Krastavac besplatan kozmetičar rađa do prvih mrazeva

Krastavac besplatan kozmetičar rađa do prvih mrazeva

385

U septembru su bašte još uvek pune svakojakog povrća. Isto je i s pijačnim tezgama. U tom izobilju ne sme se zaboraviti na krastavce salatare, kod kojih je, kako mnogi misle, vegetacija davno završena. To je pogrešno, jer biljke koje su pravilno negovane i štićene sasvim lepo dočekaju prve mrazeve i njihove plodove ne treba izbegavati u ishrani jer je ovo, na oko ne baš lepuškasto povrće, veoma korisno za organizam.

Krastavac je prava blagodet među povrćem jer je prepun sastojaka koji doprinose našem zdravlju. Dosta se koristi u ishrani širom sveta, a malo se zna o tome koliko je on zapravo zdrav za ljudski organizam.

Ne treba ga soliti

Izuzetno je bogat mineralima, a posebno kalijumom. Zato je odlična namirnica leti da bi se nadoknadio ovaj mineral koji se gubi znojenjem, a koristan je  i za one kojima je zbog povišenog pritiska preporučeno da izbegavaju natrijum a unose više kalijuma. Da bi se delovanje kalijuma iz krastavca ispoljilo, njega ne treba soliti jer se tako dodaje natrijum, koji deluje suprotno od kalijuma.

Podstičući izlučivanje vode, krastavac potpomaže i u izbacivanju otrovnih sastojaka iz organizma, pa ga treba uvrstiti u ishranu onih koji povremeno žele da detoksikuju svoj organizam. Pošto je izuzetno dijetalna namirnica, preporučuje se i osobama sklonim gojenju. Iako nema mnogo kalorija, on sadrži dosta važnih mineralnih materija, a to su kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, mangan i jod.

Ljuska krastavca sadrži i silicijum, redak mineral veoma važan za zdravlje kostiju. Istraživanja su pokazala  da je do sada bilo uvreženo pogrešno mišljenje da veliki unos kalcijuma povećava gustinu kostiju. Dokazano je da su za to mnogo odgovornija druga dva minerala – silicijum i magnezijum. Zbog toga bi valjalo da krastavce, ukoliko ste sigurni da nisu prskani, jedete neoljuštene, pogotovo zato što se i najviše vitamina E nalazi baš u ljusci.

Preporučuje se dijabetičarima

Sirov krastavac reguliše rad creva i tako pomaže varenje. Postoje podaci i da doprinosi sniženju nivoa šećera u krvi, pa se preporučuje i dijabetičarima. Pošto rastvara kristale mokraćne kiseline, valjalo bi da ga jedu i osobe s kamenom u bubrezima i mokraćnom mehuru. Postoji i narodni recept za čaj od krastavca. Priprema se tako što se iz zrelih (žutih) krastavaca izvade semenke, operu se i dobro osuše. Zatim se u dva decilitra vode kafena kašičica semenki kuva oko 10 minuta. Čaj se pije na prazan stomak.

Prepun vode, najpre pomaže da naš organizam duže ostaje hidriran. Osim toga što je u stanju da stabilizuje nivo holesterola i ojača imunski sistem, krastavac je izuzetan saveznik u snižavanju i stabilizovanju visokog krvnog pritiska. Dugom i kontinuiranom upotrebom ovog povrća može da se spreči variranje pritiska, a u nekim slučajevima moguće je i sasvim prevazići taj problem.

Naime,visok krvni pritisak je za ljudski organizam još štetniji ukoliko često varira, jer na taj način može izazvati brojne hronične bolesti poput moždanog udara, raznih bolesti srca i slično. Da bi se on dugo održao stabilan i bio sprečen da varira valja svakodnevno jesti krastavac. Nije važno da li je svež ili kiseo, jer i jedan i drugi sjajno „odrađuju posao“ u održavanju krvnog pritiska, a time otklanjaju i uzrok čestih i dosadnih glavobolja.

Skoro besplatan kozmetičar

Pored toga što je zdrav i osvežava, krastavac se koristi i u kozmetici – za ulepšavanje i osvežavanje kože lica. Zbog velike količine vitamina E, pogotovo u ljusci, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i ubrzavaju starenje. Čisti kožu i zateže je – silicijum iz ljuske zateže vezivno tkivo, pa tako i lice,  te nije čudo da su maske od krastavaca već odavno sastavni deo raznih kozmetičkih tretmana. A dva-tri koluta stavljena na umorne oči brzo im vraćaju živahnost.

S. Mujanović