Krilati grašak kao „zelena samoposluga“

Krilati grašak je tropsko povrće ali više nije retka biljka na našim prostorima. Najviše je seju i gaje ljubitelji neobičnih povrtarskih kultura iz hobija, kako zbog ploda, tako i zbog dekorativnosti. Izdvaja se po tome što su svi delovi biljke jestivi, te je ponekad u šali zovu samoposlugom. Sa ove biljke beru se skoro četvorougaone mahune.

Neobični plodovi imaju četiri nastavka sa zubastim ivicima koji podsećaju na krila letilica, te je zbog toga i tako prozvana na našim prostorima. Latinsko ime joj je Lotus tetragonolobus iz familije Papilionacea. Zanimljivo je da nije u srodstvu sa graškom, kakav se kod nas gaji, već je rođak asparagusa.

Krompir sa ukusom oraha

– Krilati grašak je retka mahunarka kod nas i pitanje je kakvu bi prođu imao kada bi se pojavio na pijačnim tezgama. Zato ga gaje isključivo ljudi kojima je hobi da imaju retke i egzotične vrste. Jednostavno im pričinjava zadovoljstvo kada u baštama uspevaju da odgoje neku neobičnu biljku za naše podneblje. Pogodna je za organsku proizvodnju i ima neuporedivo bolji ukus od komercijalnih sorti. Sadržaj proteina je identičan onom u soji, a u korenu ga ima 20 odsto više nego u krompiru – kaže Živojin Antić, odgajivač i kolekcionar retkih biljaka.

Plod krilatog graška može da se jede sirov i prerađen. Raste od 10 do 20 centimetara. Koren je takođe jestiv. Ima orašasti ukus. Pandan je i u kuhinji može biti zamena našem krompiru ili nekom drugom korenastom povrću. Jestivi su i listovi, cvetovi, kao i zrno. Plod se formira 60 dana od setve, koju je najpogodnije obaviti od aprila do juna. U slučaju rane setve, prvi plodovi stižu već u julu, a ako se kasnije poseje, svežih plodova ima do kasne jeseni.

Seje se u redove sa razmakom od 30-ak centimetara između biljaka i na dubini od pola centimetra. Razmak između redova je pola metra. Biljka može da raste kao žbun i kao puzavica, te joj je često potrebna potpora. Obično raste do metra visine ali postoje sorte koje mogu da narastu i do četiri metra. Podseća na naše lozice, te se može sejati uz ogradu.

Bogatstvo proteina, vitamina A i C, kalcijuma i gvožđa

Osim što je korisna zbog svežih plodova, izuzetno je dekorativna zbog cvetova u letnjoj sezoni. Za potporu se mogu koristiti i malo snažnije rešetke ili klasični špaliri, kao za vinograd. Ima jedinstvene purpurne ili tamnocrvene cvetove leptirastog oblika, koji su takođe jestivi i dodaju se u salate.

Odgovara joj humusno, dobro drenirano zemljište. Uspeva u toplom i vlažnom okruženju, a najviše joj odgovara temperatura od 25 stepeni kada je u punoj vegetativnoj fazi. Uspeva i u sušnim područjima ali tada je potrebno obilno navodnjavanje. Traži osunčane pozicije u bašti.

– Biljka u početku sporo raste, pa preporučujem odgajivačima da se ne obeshrabre, već da joj daju vremena. Krilati grašak nije preterano otporan na hladnoću i već na nula stepeni prestaće da raste. Ovo jeste višegodišnja biljka ali se kod nas gaji kao jednogodišnja. Mogla bi da bude značajna, jer fiksira azot u zemljištu. Nije joj potrebno đubrenje da bi dala dobar rod – dodaje Antić.

Mahune krilatog graška, osim proteina imaju visok sadržaj vitamina A i C, kalcijuma i gvožđa. Dobio je još i nazive kecipir i krilati pasulj. Po ukusu više podseća na boraniju ili šparglu, nego na grašak. Mahune su čvrste, te su pogodne za brzu termičku obradu. Mahune u preseku imaju oblik zvezde, pa se u pripremi jela obično tako i seče.

Piše: Biljana Nenković

(Novembar 2026.)

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo