Krkobabić: U planu finansijska pomoć za 50, 60 zadruga

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je danas da će država finansijski pomoći između 50 i 60 zadruga i to sa 15 miliona dinara stare, a 7,5 miliona za nove zadruge.

Krkobabić je, na sednici Skupštine na kojoj članovima Vlade poslanici postavljaju pitanja, rekao da će se pomoći i povrtarske, voćarske, pčelarske, stočarske zadruge, ali da se planira i pomoć zadrugama koje se bave seoskim turizmom.

Prema njegovim rečima, konkurs u vrednosti od 500 miliona dinara je raspisan.

Ono što se takođe planira, kako je naveo Krkobabić, jeste otkup napuštenih kuća, kojih ima oko 150.000 u našoj zemlji, a koje će država posle otkupa ustupiti mladim poljoprivrednicima.

Krkobabić je najavio da će u određenom broju sela adaptirati domove kulture koji će biti multifunkcionalni.

Podsetio je da je u prethodne tri godine pomognut razvoj 800 novih zadruga, a istovremeno i 152 zadruga sa sredstvima od 1,7 milijardi dinara.

„To je nešto što predstavlja početak ozbiljne privredne aktovnosti za desetak hiljada zadrugara i kooperanata“, kazao je Krkobabić.

Ministar je istakao da je neophodno pomiriti ruralni i urbani deo Srbije i naveo da se to mora učiniti kako nam sela, manja mesta, pa čak i varošice, ne bi ostale prazne.

Prema njegovim rečima, 570.000 domaćinstava ima šest hektara zemljišta, a dole na jugu i manje, oko tri hektara, što ne omogućava tim ljudima da pristojno žive.

„To je problem pred kojim se nalazimo. Uzroci su jasni i na nama je da ih otklonimo i to edukacijom tih ljudi, udruživanjem i adekvatnom finansijskom podrskom“, kazao je Krkobabić ističući da je to ključno za opstanak individualnih poljoprivrednih proizvođača.

Takođe, Krkobabić smatra da za očuvanje sela i individualnih proizvođača potrebna je i teritorijalna organizacija.

„Ne da bismo imali više opština, već da ljudi u svojim sredinama mogu neposredno da dogovaraju, planiraju, odlučuju, da imaju svoje budžete, a da im država pomogne da imaju veće budžete“, naveo je ministar.

Ističe da se moraju izdvojiti posebna područja u Srbiji, koja bi se tretirala na poseban način.

„Ove ideje su jedini način da pomirimo ruralni i urbani deo Srbije“, zaključio je Krkobabić.

Izvor: Tanjug

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra