Krtole povaditi pre nego što sunce upeče

Svaka povreda krtole smanjuje njeno zdravlje i kvalitet, a prilikom višekratnog transporta povećava rizik od propadanja i smanjene upotrebne vrednosti. Preporučuje se da se mehaničko vađenje krompira, ako je vreme toplo obavi noću, a poluručno vađenje i skupljanje do 10 sati pre podne, pre nego što sunce upeče.

Povađeni krompir treba što pre skloniti sa njive i smestiti ga u skladište, posebno ako su visoke temperature, kako se krtole ne bi ugrejale ili dehidrirale. Krompir izvađen iz zemlje nikako ne bi trebalo da zanoći na njivi. Oštećene krtole i one koje je zahvatila trulež treba odstraniti prilikom kupljenja.

Ukoliko je pre vađenja krompira bio kišni period ili se on navodnjavao, plodovi sadrže dosta vode. Kako bi se sprečilo klijanje ili truljenje, skladište treba da bude suvo. U periodu adaptacije koji traje dve do tri nedelje temperatura skladišta treba da bude oko 10, a najviše 15 stepeni. Potom je idealna temperatura u skladištu od 4 do 8 stepeni, pri vlažnosti vazduha od 92 do 95 odsto – kaže dipl. inž. Valentina Kovačević.

Na ovaj način osigurava se dugotrajnije čuvanje, kao i zaštita od bolesti krompira u skladištima. Za vreme adaptacije rane nastale na krompiru prilikom vađenja će zarasti i to će sprečiti ulazak parazita u krtole. Krompir izvađen 2 do 3 nedelje nakon sušenja lisne mase ili cime sprečava napad moljca, jer se u tom periodu formira čvrsta pokožica.

Pre unošenja krompira, magacine ili bilo koji skladišni prostor treba dezinfikovati odgovarajućim preparatima. Na sve prozore, vrata i ventilacione otvore valja postaviti mreže koje će sprečiti ulazak štetočina.

Biljana Nenković

Foto D. Gagričić

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra