Kuleni iz Kuzmina i iz Šida apsolutni pobednici Sremske kulenijade

Sremska kulenijada priređena je 23. put u Erdeviku, mestu u šidskoj opštini, zahvaljujući kojem su se proizvođači sremskog kulena i drugih suhomesnatih proizvoda pročuli ne samo u našoj zemlji, nego i šire.

Tradicionalnu manifestaciju je posetilo više hiljada gostiju sa svih strana, a pored kulena namamili su ih i mirisi raznih gurmanluka i ponuda na štandovima oko 200 izlagača iz mnogih mesta.

Izuzetno ugodnim potvrdio se slogan erdevičke manifestacije “U zagrljaju kulena i vina”! Zadovoljstvo zbog uspeha svečano otvarajući manifestaciju, istakao je predsednik šidske opštine Zoran Semenkvić.

Organizatori takmičenja za proizvođače kulena zadovoljni su bili odzivom registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnika i privrednih društava koji se bave preradom mesa, na ocenjivanje su dostavili 73 uzorka.

– Sremska kulenijada je izrasla u jednu od najznačajnijih i najposećenijih manifestaicja u Sremu i ima sve veći značaj u promovisanju privrednih i turističkih potencijala Srema u našoj zemlji i regionu, a sremski kulen je postao naš prepoznatljiv brend – ističe Predrag Mujkić, direktor Regionalne privredne komore Sremskog upravnog okruga.

Komisija u kojoj su bili dr Branislav Šojić, dr Milenko Berić i dr Slaviša Stajić, predano je ocenjivala uzorke po spoljnom izgledu, izgledu preseka, konzistenciji i čvrstoći odreska, mirisu, ukusu i boji kulena.

Za apsolutne pobednike proglašeni su, u kategoriji kulena u prirodnom kata omotaču „Kulen Vojnović“ poljoprivrednog gazdinstva Nenada Vojnovića iz Kuzmina, dok je u uzanom punjenju najbolji „Kulen Lemaić K&M” iz poljoprvrednog gazdinstva Mladena Lemaića iz Šida.

Osim komisije za stručno ocenjivanje kvaliteta kulena, uzorke pristigle iz poljoprivrednih gazdinstva, preduzetnika i privrednih društava  ocenjivali su i profesionalni kuvari. Žiri kuvara najboljim je ocenio „Kulen Vojnović“ iz Kuzmina.

– Mi smo već duži niz godina u samom vrhu tako da smo navikli na priznanja, jer pre dve nedelje smo bili apsolutni šampioni na Novosadskom poljoprivrednom sajmu, pa smo kvalitet samo potvrdili i na ovoj Sremskoj kulenijadi. Objedinili smo dve najprestižnije šampionske titule međ proizvođačima kulena u Srbiji – veli Saša Vojnović koji zajedno s bratom Nenadom doprinosi da njihov kulen i drugi suhomesnati preoizvodi imaju izuzetan kvalitet.

Porodica Vojnović ima zaokružen celokupan proceš proizvodnje od njive do trpeze, jer sami proizvode hranu za tov 150 svinja, sve sami prerade i prodaju.

U kategoriju poljoprivrednih gazdinstva za najbolje kulene u kata punjenju nagrade su pripale Jovanu Miščeviću iz Vašice, Nenadu Vojnoviću iz Kuzmina  i Emiliji Jeremić iz Martinaca, a za kulen u uzanom punjenju Mladenu  Lemaiću iz Šida, Vladimiru Ymuri iz Sremske Mitrovice i Spomenki Slavkić iz Martinaca.

U konkurenciji preduzetnik počasti u obe vrste punjenja kulena u prirodnom kata i uzanom omotaču pripale su Mesnici „Dača deluks” iz Sremske Mitrovice. Kod kata punjenja druga nagrada pripala je „Lođinoj preradi” iz Martinaca i treća „Lemaić K&M” iz Šida. U uzanom punjenju drugoplasirana je Prerade mesa Aleksandra Repajića iz Vašice a trećeplasirana iz „Lođine prerade”.

Prvi put na Sremskoj kulenijada ocenjivani su i kuleni proizvođača van administrativne teritorije Srema, a priznanje je pripalo proizvodu preduzetnika Nikole Maksimovića iz Valjeva.

Pored proizvođača kulena iz Srema, svoje proizvode koji se pripremaju na tradicionalan način posetiocima su nudili proizvođači iz Bačke: Lemeškog kulena iz Svetozara Miletića, Slovačkog kulena iz Bačkog Petrovca, koji se spravljaju na sličan način ali uz neke specifičnosti u odabiru i dodavanja začina.

Izvor: Dnevnik

Foto: Wikipedia

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da

Kako smo birali našu jelku

Zimski meseci uvek bude asocijaciju na praznike, raspust, sneg, grudvanje i odmor… i naravno jelku. Nama dvema se uvek činilo