Kupine Ninoslava Mišića se povijaju od roda

Zasad kupine sorte loh nes Ninoslava Mišića iz sela Bujkovac, kod Vranjske banje, se već povija od roda, uprkos tome što se sadnice još uvek nalaze u fazi cvetanja. Na njima u toku dana ima toliko pčela da voćar sve aktivnosti u njemu ostavlja za rane jutarnje sate. Tada zasađene sadnice prska rastvorom od koprive kako bi ih učinio otpornim na eventualne bolesti.

Čini to jednom nedeljno i veoma je zadovoljan postignutim rezultatom. Zato vodi računa da na lageru ima dosta rastvora, i čim nabere koprivu odmah je zalije toplom banjskom vodom punom sumpora u burićima od po 120 litara. Tako prelivenu ostavi je da odstoji na suncu od 20 do 30 dana da bi potom mogao da prska kupinu.

– Ovakvim tretmanom postižem željene rezultate i kada je rod u pitanju, ali i kvalitet plodova – tvrdi Ninoslav.

Ove godine berbu će početi krajem jula. Očekuje prinos od preko četiri tone, jer je kupina bolje rodila u odnosu na prošlu godinu kada je ostvario prinos od preko tri tone. Dobar deo roda će i ove godine prodati individualnim kupcima za pravljenje sokova, džemova i slatka.

– Ova sorta kupine je idealna preradu. Sočna je i veoma ukusna pa je iz tog razloga i kupuju – kaže Ninoslav.

Nada se i dobroj ceni, što mu je i potvrđeno iz nekih njegovih izvora. Prošle godine je na otkupu bila 140 dinara, a ako ove dostigne cifru od 250 do 300 dinara za predati kilogram biće prezadovoljan.

  • I ako se otkupna cena zadrži na 250 dinara biće dobro i za nas proizvođače, ali i za naše berače – ističe naš sagovornik.

Osim plodova kupine na gazdinstvu Mišić su veoma tražene sadnice ovog voća za jesenju i prolećnu sadnju. Samo prošle godine zainteresovanim kupcima je prodao blizu 1.600 sadnica po ceni od 40 dinara po komadu, dok je na veliko ta cena iznosila 35. Planira da kroz koju godinu i sam poveća zasad kupine.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime