LETNJI JORGOVAN: Radost ljudi, leptira i pčela

Vitak žbun, poreklom iz Kine, formira jake, uspravne grane pa je pravi ukras svakog prostora. To je buddleja ili letnji jorgovan koja je kod nas poznata i kao leptirov grm ili drvo leptira.

Ovaj grm, svojim raskošnim cvetovima podseća na jorgovan. Ime je dobio po engleskom botaničaru Adamu Budleju koji ga je prvi u Evropu preneo krajem 19.veka i od tada je omiljena listopadna i poluzimzelena vrsta. Može da naraste i do pet metara. Bez njega vrt jedva može i da se zamisli, jer on cvasti živih boja otvara upravo u vreme kada ruže i perene prave pauzu u cvetanju.

Prepoznaje se po dugačkim sivozelenim kopljastim listovima koji su s naličja prekriveni gustim belim dlačicama. Cveta u žutoj i beloj boji, različitim nijansama ljubičaste i roze….pa i šareno, tj. boja cveta se smenjuje tokom cvetanja. Cvetovi su sakupljeni u grozdaste  cvasti. Podsećaju na klasove i ulepšavaju okolinu sve do kraja septembra. Sam cvet ima cevast venčić koji na vrhu završava s četiri latice.

Biljka je otporna na mraz i bolesti, brzo raste, a punu visinu od pet metra dostiže posle četiri – pet godina. I ljudi od struke puni su hvale za letnji jorgovan. On voli oceđeno zemljište i topla mesta koja ne moraju da budu potpuno osunčana. Lako se i brzo širi samorasejavanjem, pa se može sresti na neobrađenoj zemlji i mnogim suvim mestima, kao što su pruge. Upadljiv je i deluje kao soliter, u parkovima, kao živa ograda, ali se može koristiti i za ivice u vrtovima.

Nema velikih zahteva i dobro uspeva na svim zemljištima. Voli sunčane i polusenovite položaje. Kad se dobro ukoreni podnosi i sušu, dok joj  od suvišne vlage može istrunuti koren.

Za bujnije cvetanje letnjeg jorgovana veoma je važno orezivanje i skidanje precvetalih cvetova. Na mladim granama su krupniji i plodonosniji nego na starijim. On spada u žbunje koje cveta leti i takve vrste treba jače orezivati svakog proleća tako što se napola odseku najdeblji izdanci biljke između dva pupoljka, a slabije grane do zemlje.  Na ovaj način će se stvarati novi izdanci i mnoštvo pupoljaka. Ako se ne oreže, postaće previsok i slabije će cvetati.

Lako se razmnožava reznicama. Dovoljno je u avgustu odseći poludrvenaste grančice dužine 15 do 20 centimetara, skinuti donje listove, ostaviti samo listove na vrhu posaditi u baštu na stalno mesto. Bez obzira na to da li je bele, ljubičaste, crvenoroze ili žute boje, sigurno je da ćemo se njegovim mnogobrojnim cvastima radovati i mi, i leptiri i bumbari.

D. Radivojac

Dobro jutro broj 556 – Avgust 2018.

razvojnifv.png

RAZNO

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.