Ljubav je glavni sastojak svakog dobrog jela!

Zorana Mrenjica je ostvarila san i postala najbolji kuvar u domenu tradicionalnih i starih srpskih jela. U maju ove godine Inspekcija gastro-vodiča „Gomijo”, posle obilaska kuhinja širom Srbije, proglasila je Zoranu „šefom tradicije” jer je najbolje predstavila tradicionalnu srpsku kuhinju, poštujući originalne recepte i tehnike kuvanja. Ona, pak, kaže da samo želi da recepte naših baka i prabaka sačuva od zaborava, ali i da se današnje generacije zdravo hrane kao njihovi vršnjaci pre sto i više godina.

– Drago mi je što sam svojim delima dala doprinos da se naša tradicija i uspomene na pretke ne zaborave. Ova nagrada je obaveza da se još više trudim da naši običaji ne budu zaboravljeni – kaže Zorana Mrenjica, “šef tradicije” u kulinarstvu i ističe da je srpska kuhinja veoma interesantna i inspirativna.

– Od toliko jednostavnih namirnica i na veoma poseban način se prave božanski lepa jela i to je jedan od glavnih osobenosti i aduta naše kuhinje. Potrebno je puno truda, volje ali sve se to na kraju isplati kad se rašire mirisi pita, štrudla, domaćeg hleba, sača po našem salašu i kada ožive uspomene na detinjstvo, na nešto lepo, na nešto što se ne zaboravlja a to je ko smo i odakle smo – naglašava  naša sagovornica.

Iako je završila ekomsku školu Zorana Mrenjica se pronašla u kulinarstvu i nijednog se trenutka nije pokajala.

– Uz baku, majku, komšinicu lako zavolite da spremate jela. Moja porodica je tada brojala sedam članova i svaki ručak nam je bio svečanost, volela sam da pomažem i uz njih učila. Sada i sama imam veliku porodicu pa nastavljam tradiciju. Kuhinja spaja ljude to je sigurno. Zahvalna sam svojim saradnicima na pruženoj prilici, bez njihovih ideja i podrške ne bih uspela – sa ponosom ističe Zorana.

Iako je već sada priznati kulinar Zorana naglašava da se čovek uvek uči dok je živ.

– Čovek se uči dok je živ. Ja sam za to da se proba i tako tačno znate šta treba sledeći put, da li je to dobro ili nešto treba da se popravi. Slatke male tajne naravno učim od kolega, i sreća je da imam saradnika koji je pravi lider i daje mi smernice, a ja ga sledim i savršeno razumem – otkriva nam Zorana, koja kao i mnogi deli mišljenje da je Vojvodina region Srbije u kojem se najbolje jede i spremaju najlepša jela.

-Slažem se sa tim da je Vojvodina region Srbije u kojem se jedu i spremaju najlepša jela. Zato što je Vojvodina  šarenolika, imamo puno različitih kuhinja: mađarsku, slovačku, bosansku, rumunsku, srpsku. Zamislite taj spektar i raznolikosti u jednom. Fenomenalno! Odete kod komšinice kad ona sprema ljevušu morate probati, kod druge buhtle, treca spremila fiš paprikaš, langošice! Pa gde ćete lepše – pita se Zorana.

Kada je reć o tome koje jelo najbolje oslikava i predstavlja našu zemlju, Zorana nema samo jedan odgovor.

– Definitivno bih izdvojila domaći hleb, pasulj, sarmu, čvarke, šunku, slaninu. To je ono po čemu smo poznati u celim svetu – ističe Zorana koja veliku zahvalnost za sve uspehe duguje porodici u kojoj ima i naslednika.

– Imam četvoro dece, a najmlađi je zainteresovan za kuhinju. Vrlo je vešt i uporan, za njega je to igra. Ume i sam da napravi nekoliko jela kao i da razvije i savije pitu – kaže srećna mama, koja kada se povede polemika da li su muškarci zaista bolji kuvari od žena ima spreman odgovor:

– Smatram da nema razlike, sve je od osobe do osobe, koliko te zanima kuhinja, da li voliš ili ne voliš da kuvaš – ono što je bitno po njoj je taj glavni sastojak svakog ukusnog jela.

– Ljubav je glavni sastojak svega, pa i svakog jela!. Sve što radim radim srcem i to mi daje lavovsku snagu da nastavim da se borim zajedno sa svojim kolegama i tako sačuvamo svoj tradicionalan način spremanja i kuvanja u Srbiji, zaključuje “Šef tradicije” Zorana Mrenjica.

Piše: Srećko Milovanović

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored