Ljubičasta pegavost maline

Ljubičasta pegavost maline koju izaziva gljiva Didymella applanata je bez sumnje najznačajnija bolest ovog voća u našoj zemlji. Smatra se jednim od glavnih uzročnika propadanja domaće sorte „valjevka“. Nove sorte, krupnijih plodova, takođe su osetljive na nju, a pojačano đubrenje dovodi do intenzivnije zaraze. Gljiva napada malinu i kupinu, i hibride koji nastaju njihovim međusobnim ukrštanjem.

 Zimi, kada malinjaci i kupinjaci ogole, izdanci poprime srebrnu boju zbog izbeljivanja stabala na kojima se uočavaju i crne tačke koje su u stvari organi za prezimljavanje i širenje zaraze. U vegetaciji bolest se otkriva krajem juna, početkom jula, kada se između nerava na listovima javlja nekroza u obliku latiničnog slova V. Oboleli listovi se za kratko vreme osuše, a bolest se širi na čitavu biljku. Na zaraženim  lastarima se javljaju tamne pege, koje se kasnije, u toku jeseni slabije primećuju, jer lastari sazrevaju celom visinom i dobijaju tamniju boju. U proleće i leto tkivo u pegama nekrotira, kora puca i odvaja se od lastara. Pupoljci retko izumiru, često su oslabljeni i smanjeni, a na istoj biljci  ne uspevaju da se razviju u konkurenciji sa nezaraženim, i takvi lakše izmrzavaju tokom zime.

Didimelu nije lako ni jednostavno suzbiti. Kod nas je ima bezmalo u svakom malinjaku, a njenoj vitalnosti doprinosi i čovek, nebrigom.  Malinarima se preporučuje da odmah posle berbe uklone biljke koje su donele rod, da se zaraza ne bi prenela na mlade lastare. Takođe, u malinjacima valja redovno uklanjati korove, jer se u zakorovljenim zasadima bolest jače javlja.

Hemijska zaštita u novoj sezoni počinje bakarnim preparatima u dva navrata, prvi put u kretanju sokova i drugi put pre cvetanja. Efikasna mera je i prskanje izdanaka sumpornokrečnom čorbom.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra