Насловна ТЕМЕ ЗДРАВА ХРАНА LOŠA GODINA ZA POLJOPRIVREDNIKE U POMORAVLJU: Suša obrala pasulj

LOŠA GODINA ZA POLJOPRIVREDNIKE U POMORAVLJU: Suša obrala pasulj

356

Piše: Jelena Lukić

U Pomoravskom okrugu pasulj se gaji uglavnom na manjim parcelama, prinosi su mali, a beleži se i blagi pad površina pod pasuljem za poslednjih nekoliko godina, kažu u Poljoprivredno-savetodavnoj službi u Jagodini. Jednu od najvećih parcela ima Nebojša Pujkić iz Paraćina. Ove godine posadio je pasulj na oko jedan hektar u Krivom Viru kod Boljevca.

– Ove godine pasulj je bio očajan. Suša je učinila svoje, tako da sam parcelu od preko 60 ari pokosio, a s ostatka parcele ubrao sam svega oko 100 kilograma. To smo ostavili za sopstvene potrebe tako da ove godine nemamo pasulj za prodaju – kaže Pujkić koji još uzgaja i dunje i bavi se pčelarstvom, a u poslovima mu najviše pomaže supruga Gordana.

Navodnjavanje bi rešilo problem

Prošla godina za pasulj, ali i druge kulture, kaže naš sagovornik, bila je mnogo bolja.

– Prošle godine sam pasulj posadio na 1,20 hektara, a prinos je bio više od jedne tone. Tada se proizvodnja baš isplatila, jer je cena kilograma pasulja bila 300 dinara. Ljudi nam dolaze kod kuće i svi uzimaju veće količine. I ove godine su zvali da rezervišu pasulj, ali na žalost, nemamo za prodaju. Ova godina je bila sušna pa je zato sve propalo. Ne samo kod mene, već i kod drugih proizvođača. Da bi pasulj zametnuo plod, moraju da budu vlažne noći, da bude rose. Biljka je lepo napredovala dok je cvetala, ali su noći bile suve, s temperaturom oko 20 stepeni, nije bilo rose, tako da pasulj nije uspeo ni da zaveže. Na jednoj biljci ove godine bile su svega dve do tri mahune, a prošle godine su mahune visile na sve strane. Bilo bi drugačije da može da se navodnjava, ali ja nemam uslove za to – objašnjava Pujkić.

Nebojša Pujkić kaže da je primenio sve agrotehničke mere, od prihranjivanja do prskanja protiv bolesti i štetočina jer sluša savete poljoprivrednih stručnjaka, ali ni to nije vredelo jer su vremenski uslovi bili loši.

Osim vremenskih uslova, veliki problem je i nedostatak adekvatne radne snage.

– Problem je radna snaga prilikom berbe, mnogi ne znaju taj posao, malo ima onih koji znaju i njih svi traže, a dnevnica je prošle godine bila 2.700 dinara s hranom. Pasulj se sadi polovinom ili do kraja maja, kako bi uhvatio što više vlage. Poslednje godine su bile sve više sušne pa mora i ranije da se posadi, a bere se do kraja septembra. Kada se pasulj pokupi, suši se nekoliko dana, ako je temperatura od 25 do 30 stepeni suši se kraće, a dobro je da duva vetar. Suši se celo stablo, pa se onda traktorom gazi, skuplja i odvaja zrno. Kada bih imao kombajn za pasulj, koji odvaja zrna pasulja od osušene biljne mase, sve bi išlo mnogo brže – ističe Nabojša.

Ipak se isplati

Pujkić kaže da se generalno isplati uzgajanje pasulja ako je dobra godina i ukoliko proizvođač ima adekvatne mašine kao što je kombajn za pasulj. I pored toga što ove godine nije imao nikakv rod, kaže da će sledeće godine opet da ga posadi.

Pre nekoliko godina na 1,60 hektara je zasadio dunje.

– Imam nekoliko zasada dunje stare četiri, dve i jednu godinu. Prošle godine, u zasadu sa 120 stabala, koji je bio u trećoj godini, imao sam oko 300 kilograma, a ove godine oko 500 kg. Prošle godine sam pravio rakiju za sebe, a kada budem imao veću količinu, prodavaću otkupljivačima. Sve su dunje zaštićene mrežicom, jer divljač uništava stabla. Moraću da ogradim parcelu jer srndaći uspevaju da skinu mrežicu i oštete stablo – naglašava Pujkić.

Nebojša Pujkić kaže da je odrastao u porodici koja se bavila poljoprivredom tako da je i sam izabrao da od poljoprivrede živi, ali, za razliku od roditelja koji su sadili kukuruz i pšenicu, smatra da veće prihode može doneti povrtarstvo, voćarstvo i pčelarstvo.

Najbolji gradištanac i petrovac

Pujkići sade nekoliko sorti pasulja.

– Sadimo petrovac, dvadeseticu i gradištanac. Sve su sorte su odlične u smislu da se skuvaju za 40 minuta. Ipak, najbolje su nam se pokazali gradištanac i petrovac jer su održivi, dok dvadesetica hoće da se ubuđa. Najviše se traži gradištanac zato što je krupniji – ističe Nebojša.

Morao da prihranjuje pčele usred sezone

Porodica Pujkić bavi se i pčelarstvom od 2005. godine, i sada ima 120 registrovanih društava u blizini sela Davidovac kod Paraćina.

– Ove godine sam imao 600 kg bagremovog i samo 20 kg livadskog meda. Ova godina je bila loša i što se proizvodnje meda tiče. Morao sam čak i da prihranjujem pčele na livadi na području Krivog Vira, kako ne bi uginule. Jedino je dobra bila otkupna cena meda. Skoro sedam evra, a kažu da će biti i osam – navodi Pujkić.