Lovor-višnja u nekoliko izdanja

Zimzeleni četinari i lišćari štite od neželjenih pogleda preko cele godine, izgledaju zeleno i sveže kroz sva četiri godišnja doba. Ne prave mnogo otpada, te je održavanje prostora oko njih jednostavnije.

– U ovu grupu spadaju lovor-višnja, fotinija, kleka, tisa ili tuja smaragd. Popularna lovor-višnja danas postoji u nekoliko varijanti. Može da se sadi sa zelenim listovima, šarenolisna i cvetna. Sve tri vrste formiraju kompaktnu zelenu ogradu, dobro podnose senku i rezidbu. Šarenolisna brzo raste pa se do formirane žive ograde kraće čeka. Cvetna lovor-višnja cveta u maju i junu, veoma je otporna, ali je niža od prethodne dve- uči nas Rojević.

Ligustrum ili kalina može da naraste do tri metra. Brzorastuća je živa ograda koja voli i sunčane, i senovite pozicije. Otporna je na mraz i cveta u junu i julu.

– Da bi se postigla gustina treba je saditi u cik- cak formi. Razmak je oko 20 centimetara. Nakon što se sadnice posade, treba ih odmah skratiti na visinu od 20 centimetara, kako bi se dobilo na gustini – kaže Galina Rojević.

Piše: Biljana Nenković

Foto: vecteezy.com

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra