Lubenice na vrhuncu zrelosti

U avgustu su lubenice na prirodnom vrhuncu zrenja. Crveno meso tada je najsočnije i najslađe ali i najbezbednije za jelo, jer su gajene na otvorenom polju i bez potpomognutog procesa zrenja. Međutim, nije jestivo samo meso i srce, već se u ishrani koriste semenke, pa i beli deo kore. Uslov je da lubenice nisu tretirane i najpoželjnije je da budu u organskom uzgoju.

Ono što se ranije bacalo, sada je u upotrebi, a pojedini delovi mogu da se sačuvaju i za kasnije. Semenke koje je na kraju uvek neko morao da pokupi sa mušeme ili stola, i baci, sada se preporučuju u ishrani. Sadrže magnezijum, gvožđe i cink, a dobar su izvor mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina.

Zdrava užina

– Da bi semenke bile jestive, treba ih ispeći. Pečene semenke lubenice su hrskave i mogu da posluže kao zdrava užina. Podjednako su dobre za grickanje kao i seme suncokreta ili golice – kaže Marijana Nikodijević iz okoline Kragujevca koja godinama ovako ostavlja semenke lubenice, umesto da ih baca.

Foto: Vecteezy

Pripremaju se na jednostavan način. Stave se semenke u pleh i peku u rerni na umerenoj temperaturi od oko 170 stepeni, 15 minuta. Promešaju se da bi se ravnomerno ispekle. Ko voli može da doda so. Mogu se dugo čuvati u papirnim ili platnenim vrećama u dobro provetravanim prostorijama.

Semenke sadrže vlakna, pa su dobre za varenje ali oni koji imaju problem sa iritibalnim crevima, moraju da ograniče količine. Bogate su proteinima, pomažu očuvanju zdravlja kože i kose. Zbog kalcijuma se preporučuju za zdravlje kostiju. Pečene se mogu samleti i dodavati salatama, smutijima ili drugim jelima. Preporuka je da dnevno može bezbedno da se pojede jedna šaka ili manja šolja semenki. Zbog kalijuma, na oprezu treba da budu oni koji imaju problema sa bubrezima.

Omiljena letnja poslastica koja sadrži 90 odsto vode ujedno je odličan način za hidrataciju organizma. Crveni deo lubenice sadrži vitamine A i C, kalijum i magnezijum, zbog čega se preporučuje u vreme letnjih žega. Od lubenice mogu da se prave ukusni i osvežavajući napici, u koje se dodaju limun i nana.

Piše: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra