Lucerkina buba prezimljava u zemlji 

Najčešća štetočina koja napada lucerku je lucerkina buba (Phytodecta fornicata). U poslednjoj deceniji ova štetočina u Srbiji se prenamnožila, a jedan od glavnih problema je što odrasla jedinka prezimljava u zemljištu. Specifična je po tome što napada samo lucerku i  može da napravi veliku štetu poljoprivrednicima.

Marija Ivanović, diplomirani inženjer zaštite bilja iz Kragujevca, kaže da je lucerkina buba ekonomski značajna štetočina, koja se pojavljuje u skoro svim lucerištima kod nas.

„Ona najpre umanjuje kvalitet lucerke. Može da smanji prinos zelene mase od 30 do 50 odsto u prvom otkosu. Ima jednu generaciju godišnje, a prezimljava kao odrasli insekt u zemljištu pod lucerkom na dubini od 5 do 25 centimetara. Kada u proleće temperatura zemljišta pređe 12 stepeni, pojavljuje se imago. Odrasli insketi se hrane mladom lisnom masom, pare se i nakon toga odlaze iz lucerišta. Ženka polaže od 200 do 1000 jaja. Larva se presvlači tri puta i prolazi kroz četiri stadijuma. Potom se, odrasle larve ukopavaju u zemlju i prelaze u lutke. Sredinom juna pojavljuju se odrasle jedinke, koje se u naredne dve do tri nedelje hrane listom lucerke, a zatim ponovo odlaze u zemlju gde prezimljavaju“, navodi Marija Ivanović.

Ovi insekti zanimljivog ciklusa razvoja predstavljaju najveću opasnost pred prvo košenje, pogotovo u uslovima toplog i suvog proleća.

„Najveću štetu prave imaga i larve trećeg i četvrtog stadijuma. Dok se hrane oštećuju obod lista, a potom napadaju centralni deo, ostavljajući za sobom samo lisni nerv“, dodaje Ivanović.

Pre zime proveriti brojnost u zemljištu

Jedna od načina suzbijanja lucerkine bube je da u kasnu jesen u zemljištu, na dubini na kojoj ona prezimljava, treba proveriti brojnost imaga. Smatra se da je kritičan broj 5 jedinki po metru kvadratnom. U toku godine, u prvom delu vegetacije, a potom i u junu, takođe treba proveriti brojnost imaga nove generacije.

Kod ovog insekta treba znati  da ženka polaže jaja u aprilu i maju i to na donje lišće, a da se već krajem juna posle prvog otkosa povlače u zemlju. Jedan odrastao insekt može  da uništi preko 100 listova lucerke. Larve su brojnije, pa su samim tim i  štetnije, tako da celo lucerište može ostati bez lišća. Postoji i sekundarna šteta. Deo biljke koji i preživi najezdu, larve zaprljaju svojim izmetom, te stoka nerado jede takvu hranu, jer je neukusna.

„Šteta se meri i po tome što  kvaliteta lucerke opada, jer se gubi njena hranljiva vrednost od 13 do čak 50 odsto. Zbog svih šteta koje pravi ovaj insekt potrebno je redovno štititi usev. Ako se pred prvi otkos hvataljkom ulovi 30 odraslih insekata i 60 larvi, preporučuje se tretiranje odmah posle prvog otkosa preparatima na bazi cipermetrina, deltametrina, acetamiprida. Ako se ovaj prvi  tretman preskoči ili ako se insekti i larve primete u toku  košenja, treba uraditi hemijski tretman odmah posle košenja“, kaže Marija Ivanović, zaštitar bilja.

U proleće kada lucerka počinje intenzivno da raste, obavezno treba obići zasad i pratiti pojavu i brojnost insekta. Ako se primeti samo odrasla jedinka, a vreme je za košenje, treba ga odmah obaviti. Ako na kosidbu treba još čekati, potrebno je uraditi hemijski tretman, uz poštovanje karence, koja je uglavnom dve nedelje u zavisnosti od preparata.

Liči na bubamaru

Ova štetočina najviše liči na bubamaru. Crvene je do žuto- smeđe boje, ali ponekad može biti i sasvim drugačije nijanse. Pipci i nožice su joj iste boje kao pokrioci. Ima osam  crnih tačkica na pokriocima i dve na vratnom štitu, mada ima slučajeva da nemaju crne fleke.  Lucerkina buba je monofagna vrsta, što znači da napada samo ovu kulturu. Duguljastog je oblika, veličine oko 6- 7 milimetara.

Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i