Malo poznate sorte pasulja – Vignja, lima, mungo

Vigna (šparglasta vignja Vigna sinensis var. sesquipedalis) ima nešto duži period vegetacije koji traje 75 do 140 dana, otporna je prema suši, bolestima i štetočinama.

Seme je bele, žute, mrke i crne boje. Koristi se kao pasulj (zrno), ali i kao boranija (mahuna), posebno sorte s mahunama dužine do 10 cm, s visokim stablom, zbog čega se gaji uz potporu.

Bogatstvo cvetova ružičaste ili ljubičaste boje čini ovaj tip vigne i ukrasom u bašti. Seje se krajem aprila i početkom maja u redove (žbunaste sorte) 50×5 do10 cm, ili u kućice 50×50 cm sa 5 do 6 zrna (20 do 60 grama na 10 m2). Mahune se beru sasvim mlade u toku leta, a seme sazreva u avgustu.

Patuljasti pasulj (Phaseolus vulgaris var. nanus) obrazuje kratko i snažno grmoliko stablo. Zahteva iste uslove kao i pasulj. Setva je od maja do jula (40×8-10 cm), a mahune se beru svaka tri dana, inače postaju tvrde i neukusne.

Mungo pasulj (Phaseolus mungo) gaji se i zbog proizvodnje ponika. Pred setvu, seme se drži u vodi da nabubri (1 do 2 dana), a zatim se rasprostre na vlažnu hartiju ili tkaninu koja se vlaži dva do tri puta dnevno. Naklijavanje se odvija na oko 20 °C i za 7 do 8 dana ponik dostiže dužinu od oko 5 cm.

Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccinens) otporniji je na niže temperature (do -7 °C) od pasulja, ali voli sunčane položaje. Za ishranu se koriste njegove mlade mahune i zrna, a zbog lepog cveta (crveni ili dvobojni) koristi se i kao ukrasna biljka. Seje se u kućice (60×40 cm). Sadi se u krug (4 do 5 zrna) oko unakrst postavljenih potpornih kolaca, ili se seje uz severni ili južni zid bašte i služi kao ograda. Mahune se ubiru za 60 do 70 dana od nicanja, i to dva puta nedeljno kada su mlade. Ostvaruje se prinos oko 3 kg/ m2.

Lima pasulj (Phaseolus lunatus) obrazuje visoko ili nisko stablo i daje sitno ili krupno zrno koje se koristi u ishrani. Osetljiviji je na niske temperature od pasulja i za optimalni rast neophodna je temperatura od oko 25 °C. Seje se u kućice (3 do 5 semenki) s razmakom između redova 100 cm i između biljaka u redu 60 cm. Bere se kad su zrna, bledozelene boje, dostigla veličinu tipičnu za sortu (za 70 do 90 dana od setve).

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra