Manastir Gračanica na ekonomiji počinje preradu voća

Manastir Gračanica počinje na svojoj farmi preradu voća, u pogonu izgrađenim sredstvima humanitarnih organizacija „Solidarnost za Kosovo“ i „Srbi za Srbe“.

Izgradnja pogona koštala je 70.000 evra a osveštao ga je vladika raško – prizrenski Teodosije.

Informaciju o otvaranju pogona za preradu voća na manastirskoj ekonomiji saopštio je preko društvenih mreža osnivač humanitarne organizacije „Solidarnost za Kosovo“ Arno Gujon.

„Nova sokara će od sada činiti deo velikog manastirskog proizvodnog kompleksa u Gračanici, pokrenutog pre nekoliko godina od strane episkopa raško-prizrenskog g. Teodosija. Ponosan sam što je ‘Solidarnost za Kosovo’ od početka bila uz njega i što godinama unazad učestvujemo u izgradnji jednog uspešnog ekonomskog poduhvata“, napisao je Gujon na svom Fejsbuk profilu.

Gradnja farme pri srednjovekovnom manastiru počela pre nekoliko godina, na imanju od 55 hektara.

Podignuti su objekti za smeštaj krava, teladi, svinja i živine.

Desetak je godina kako pri Eparhiji raško-prizrenskoj na više lokacija na KiM imaju svoje farme krava, bikova, svinja, ovaca, koza. Imaju pogone za proizvodnju stočne hrane, preradu mleka, pasterizaciju voća i povrća, plastenike na skoro jednom hektaru.

„Ko ima hranu ima i egzistenicju“. To je vodilja pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji i njene Narodne kuhinje.

Cilj je samoodrživost crkvene ekonomije i narodnih kuhinja. Crkva međutim u svemu ovome ne bi mogla sama.

Dosadašnji donatori za farme i Narodnu kuhinju pri Eparhiji su još i Vlada Srbije preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Fondacija za Kosovo iz Kalifornije, norveška vlada, Putevi Srbije i Magistrala iz Beograda, Eparhija austrijsko-švajcarska.

Izvor: RTS

Foto: zaduzbine-nemanjica.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra