Насловна ТЕМЕ ЛЕКОВИТО И ЗАЧИНСКО БИЉЕ MATIČNJAK: Prirodni lek za boljke stresnog života

MATIČNJAK: Prirodni lek za boljke stresnog života

2341

Piše: Aleksandra Miščević

Savremeno doba, gužva, frka, trka i svakodnevni stresovi. Rat nerava kao da traje bez predaha. Tempo života postaje sve vroglaviji, a to negativno utiče na naše zdravlje. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, potrošnja barbiturata i mnogih sintetskih, istina veoma korisnih, ali i vrlo opasnih lekova, raste iz godine u godinu.

U celoj toj gunguli zaboravili smo na prirodu i na sve blagodeti koje nam pruža. Na našim prostorima veoma dobro uspeva biljna vrsta koja deluje blagotvorno prema stresnom življenju. Ovu biljku obožavaju pčele, stoga ukoliko se bavite pčelarstvom ili to planirate, obratite pažnju na priču koja sledi.

Nijedna mirisna biljka ne privlači toliko pčele, a osobito maticu, kao matičnjak. Otud mu i takvo divno narodno ime. Matica se sva zanese i opije njegovim mirisom. Stariji pčelari znaju da pomoću matičnjaka, na arhaičan, veoma zanimljiv način, vrate roj pčela koji je pobegao na neko drvo. Okupe se ukućani i razlistanim grančicama matičnjaka udaraju se po rukama da se oslobodi miris iz matičnjaka i govore pevajući narodne stihove:

„Mat`, mat`, mato,

Vrati nam se mato,

Dobra naša mato,

Vrati nam se mato…“

Eto kako novaku i neveštom pčelaru vešt komšija odvede roj u svoju košnicu, ali, dobro kaže stara narodna poslovica: „Ko umije, njemu dvije.“

Blagotvorno dejstvo matičnjaka poznato je odavnina, još kod Starih Grka i Rimljana. Koliko je cenjen matičnjak govori podatak o tome da su ga još pre hiljada godina gajili Arapi.

U grčkoj mitologiji postoji priča o Zevsu, pčeli matici i njegovom ocu Kronosu. Pošto je Kronosu dato proročanstvo da će ga jedno od njegove dece zbaciti s trona, odlučio je da je jedini način da se to spreči da proždere svoju decu. Međutim, njegova supruga Reja, koja je bila trudna, u pećini na ostrvu Krit rodila je Zevsa i tu ga sakrila. Zevs je odrastao u tajnosti, skriven od oca. Jedna od nimfi, po imenu Melisa, brinula je o njemu dok je bio dete i hranila ga pčelinjim medom. Kada je Kronos ovo otkrio, pretvorio ju je u crva. Nakon što je Zevs konačno dobio pobedu nad svojim ocem, Zevs je pretvorio Melisu u kraljicu pčela, kako bi zauvek sakupljala mirisni med sa belih ili žutih cvetova matičnjaka.

U „Botaničkom rečniku“ Dragutina Simovića za ovu biljku se navodi oko pedeset narodnih imena, a neka od njih su: arbaroža, limunada, limunika, maternjak, medenika, medni list, pčelarica, rojevica…

Sedativ bez neželjenih dejstava

Ova čudesna višegodišnja zeljasta biljka pripada porodici usnatica (Lamiaceae). Izdanak intenzivno miriše na limun. Stabljika je uspravna ili samo pri osnovi polegla, visine 30 do 80cm, četvorouglasta, što je karakteristično za biljke iz porodice usnatica. S većine čvorova, koji se nalaze na stabljici, polaze dugačke i razgranate grane, pokrivene zaštitnim dlakama i brojnim žezdastim ljuspama. Rizom je kratak, a razvijaju se i kratki podzemni stolini, pokriveni mesnatim donjim listovima. Listovi su na lisnim drškama, jajastog do skoro romboičnog oblika, na vrhu kratko zašiljeni, pri osnovi sracasto usečani, a po obodu grubo, testerasto nazubljeni. Liska je na licu pokrivena proređenim dlakama ili je skoro gola, a na naličju se nalaze žlezdane ljuspe. Cveta od juna do avgusta.

„Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajućih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj glavi porodice, ženama opterećenim problemima, očajnicima i onim što ih prati osećaj poraza u životu savetujem ovu čarobnu biljku koja obnavlja organizam, vraća snagu i radost življenja“ – rekao je čuveni francuski travar Moris Mesege.

Dar svetlih listopadnih šuma

Mnogobrojne studije svedoče o delovanju matičnjaka na stres, nesanicu i napetost, a sve su potvrdile njegovu delotvornost. U kombinaciji s valerijanom, jednako je delotvoran poput leka triazolama, koji se koristi za smirenje, ali, za razliku od ovog leka, ne uzrokuje nikakve nuspojave.

Matičnjak pojačava koncentraciju i podstiče bolje rešavanje tekstualnih i slikovnih zadataka. Smatra se da pomaže obolelima od Alchajmerove bolesti da poboljšaju pamćenje i koncentraciju.

Matičnjak nosi mnogo epiteta. To je mirisna, lekovita, ukrasna, začinska, aromatična, industrijska i medonosna biljka. Prirodno se može naći u svetlim listopadnim šumama, po čistinama i obodima u vidu jednog ili nekoliko busenova. Retko koja biljka može tako lako da se gaji kao matičnjak. Dugovečna i veoma otporna biljka, ali kao i drugo kulturno bilje, brže i bolje će napredovati na rastresitom zemljištu, gde ima dovoljno vlage.

Matičnjak daje dosta semena. Ona  su sitna, mrka i tvrda, s vrlo dobrim stepenom klijavosti. Seje se poput paprike, paradajza i kupusa, pa se taj rasad matičnjaka rasađuje u maju ili junu, na stalna mesta, s rastojanjem od pola metra između strukova matičnjaka. Ukoliko se, pak, opredelite na rasađivanje iz busenova, najbolje je to odraditi na jesen, jer su kod nas proleća uglavnom sušna i vetrovita.

Najveći procenat lekovitih aktivnih materija nalazi se u listovima matičnjaka, kao i u cvetu, ali pošto cveta prilično kratko, nema toliku primenu kao list. Listove je najbolje brati pre cvetanja, jer su tada najsvežiji, imaju najviše aktivnih materija u sebi, kao i etarskog ulja i tada intenzivno mirišu. Berba se obavlja po lepom, sunčanom vremenu, kada više nema rose. Ne preporučuje se držanje i prenošenje u vrećama, jer se tada lišće nabija i gnječi. Najbolje je da se lišće prenese u korpicama i odmah ostavi na sušenje. Sušiti treba u što tanjem sloju, u hladu na jakoj promaji ili u sušnici na temperaturi do 40 stepeni. Na visokim temperaturama matičnjak gubi miris i lekovitost. Kada se matičnjak osuši, mora se odmah hermetički zapakovati u kartonske kutije i držati na hladnom i mračnom mestu.

Kako ga koristiti

Čaj od matičnjaka: Puna šaka osušenog lista matičnjaka popari se s pola litre ključale vode, odmah se poklopi i ostavi dva sata da odstoji. Nakon toga se procedi i pije nezaslađen pre jela, a zaslađen posle jela.

Čaj sa za umirenje: U istoj količini pomešaju se listovi matičnjaka, nane, cvet kamilice, hmelja i korena odoljena. Sve se dobro izmeša, a potom se uzme jedna puna supena kašika i popari se sa 200 grama ključale vode, poklopi i ostavi da odstoji tri sata. Nakon toga se procedi i pije. Pošto ovaj čaj nije tako prijatnog uskusa, najbolje ga je zasladiti kašikom meda. Čaj treba piti pred spavanje, nakon večere, za mirniji san.

Sirup od matičnjaka: Potrebno je 350 grama šećera, 1 litar vode, 4 šake svežeg matičnjaka i 3 limuna. Prokuvati šećer i vodu, odmah dodati limunov sok i listove matičnjaka. Pokriti i ostaviti 24 sata. Sirup procediti sipati u flaše, dobro zatvoriti i čuvati na hladnom mestu. Sirup poslužiti razređen vodom.

Ulje s mirisom limuna

Najvažniji lekoviti sastojak matičnjaka je etarsko ulje, koje je veoma cenjeno i skupo. Dobija se destilacijom s vodenom parom matičnjaka, pokošenog u fazi cvetanja. Ulje je izvanrednog i prijatnog mirisa. Miris jako podeća na limun, zbog čega se i matičnjak u narodu često zove i „limun-trava“. Koristi se u farmaceutskoj industriji, kao i industriji kozmetike i parfema.