U prelepoj prirodi Palićkog jezera, rasadnik “Premium” je ponudio posetiocima razne vrste voćnih sadnica i kalema. Imali smo priliku da vidimo i sadnice: limuna, narandže, kivija, mandarina, limete, kumkvata, maslina, nara, pistaća… Iako većinu sadnica možemo videti samo u mediteranskim zemljama, jer takve vrste retko uspevaju na našem podneblju, ovog puta je bila drugačija situacija.

– To su vrste koje ne smrzavaju, tako da mogu da rastu i u našim krajevima. Ove sadnice čuvamo napolju jer ne smrzavaju ni zimi. Sve mogu da izdrže hladnoću do – 12 stepeni Celzijusa. Posle toga se moraju uneti ili zaštititi najlonom ili akrilom. Mnogi me pitaju kako se rasađuju. Sve te biljke mogu da budu i u saksiji ali i u bašti. Najbolje se prehranjuju ureom (sintetičko đubrivo) koje se lako rastvara u vodi i koristi za folijarnu prehranu, odnosno prskanjem po listovima biljaka. Nijedna biljka nije teška za održavanje ako vi to volite da radite i gajite ih sa ljubavlju – priča Lidija Jojić iz somborskog rasadnika “Premium”.

Sagovornica ističe da svaka biljka mora da se rasadi u određenoj veličini saksije ili u bašti. Zaliva se od pet do sedam dana, a đubri u proleće i leto. Ako se orezuje, najbolje je da to bude u jesen.
– Sve naše biljke su kalemljene. Naša glavna grana je kalemarstvo odnosno, kalemljenje voćnih sadnica i kalema. Imamo i sve vrste jabuka, krušaka, šljiva, stubastog voća, ruža… Sadnice vole sunce. Najteže za održavanje su palme jer njih morate posebno da pazite i negujete. Inače, velika je potražnja za narom koga je bolje saditi u bašti jer on raste kao grm. Ima prelep narandžasti cvet, ali i plod, a kivi raste kao vinova loza. Njega morate da pustite na špalir da raste. I pistaći rastu kao grm, kao i lešnik.

Mnogi misle da se koštice od plodova mogu zasaditi da bi izraslo novo voće, što je pogrešno.
– Vi to možete da uradite, ali onda dobijete samo cvet a ploda nema- kaže ona.
Saznajemo da se u poslednje vreme dosta traže masline zelene i crne i da one mogu dosta dugo da traju i preko sto godina.
– Od jedne grane maslina može da se u početku dobije više od pola kilograma, a kasnije rađa još više.
Tekst i foto Dijana Maksimović