Mediteranske sardine „izgubile“ i na dužini i na težini

Francuski naučnici su rešili misteriju zašto su sardine na Mediteranu sve manje, odnosno gube oko dve trećine svoje telesne težine i žive kraće nego pre 20 godina.

Istraživanje francuskog Instituta za istraživanje mora (Ifremer) dokazalo je da se u deset godina ova vrsta riba u proseku smanjila sa 15 na 11 centimetara, a njena prosečna težina pala sa 30 na 10 grama, što smanjuje njihovu komercijalnu vrednost. Ove su ribe bitne karike u hranidbenom lancu okeana, ali i jedne od najčešće ulovljenih na svetu.

Svetom kruže brojne teorije poput toga da je porastao broj grabljivica koji se hrane njima, da je za to kriv prekomerni izlov, ali i razne epizootske bolesti. Ali, biolozi sa ovog Instituta su otkrili da su sardine sve manje zbog proređenih mikroalgi, inače njihovog glavnog izvora hrane. I one su manje veličine i manje hranljive nego pre, istakli su naučnici.

Analizirali su podatke u Lionskom zalivu kako bi mogli objasniti pad kvaliteta planktona.

„Satelitske slike jasno pokazuju pad količine mikroalgi za 15 odsto sredinom 2000-ih. To je vreme kada smo počeli da opažamo i smanjenje veličine sardine“, pojasnio je Žan – Mark Frometin, istraživač Ifremera.

Upravo to je uzrokovalo da sardine, ali i inćuni dobijaju manje energije iz hrane. Alge su se promenile zbog poremećaja u životnoj sredini, a iz francuskog instituta napominju da se smanjio unos hranljivih materija iz reke Rone. Takođe, temperatura mora je usled klimatskih promena porasla za pola stepena.

Osim praćenja u prirodnoj sredini, naučnici su uspeli da izvedu i eksperiment u kontrolisanom okruženju. Testiranja na 450 sardina u akvarijumima potvrdila su pretpostavku da promena kod algi utiče na veličinu ribe.

Da ove poznate plave ribe žive sve kraće dokazuju podaci da u delu Mediterana kojeg su istraživali nije pronađena nijedna starija od dve godine.

Inače, ova sitna riba izuzetno je bogata belančevinama, omega-3 kiselinama kao i vitaminima B i D, zbog čega je smatraju „superhranom“ za srce i mozak.

Izvor: Agroklub

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18