Mlinari gube 8,5 miliona evra zbog zabrane izvoza

Direktor Poslovnog udruženja „Žitounija“ Zdravko Šajatović ocenio je da zbog zabrane izvoza brašna, koja je i dalje na snazi, srpski mlinari gomilaju zalihe, gube dobru zaradu i tradicionalna tržišta, a moglo bi da bude ugroženo i snabdevanje domaćeg tržišta brašnom tipa 400 u malim pakovanjima.

„To je apsolutno pogrešna politika, bez pravog obrazloženja. Petu nedelju molimo državu da ukine zabranu koja nije trebalo ni da se uvodi, a ona uopšte ne reaguje. Mogli smo da izvezemo brašna za oko 8,5 miliona evra, jer nikad veće cene nisu bile i plaćanje je 100 odsto avans“, rekao je Šajatović.

Dodao je da su umesto toga magacini mlinara puni, a na srpska tradicionalna tržišta u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i delimično Albaniji su došli izvoznici iz Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Turske.

U prve tri države smo izvozili oko 100.000 tona godišnje i nikada izvoz nije ugrožavao snabdevenost domaćeg tržišta, jer su naši kapaciteti, kako dodaje, pravljeni za bivšu Jugoslaviju.

Šajatović je rekao da bismo za 10 do 15 dana bili u stanju da izvezemo 16.000 tona brašna u trenutzku kada je najbolja konjuktura, jer su cene sada oko 420 evra po toni.

„Kada nam ukinu zabranu izvoza, tržišta koja držimo već 50 godina će biti zasićena, a cena će da padne“, upozorio je Šajatović.

Šajatović je naveo da će mlinari zbog velikih zaliha morati da smanje proizvodnju, što znači da će biti ugrožena snabdevenost domaćeg tržišta brašnom tipa 400 u pakovanjima do pet kilograma.

„Brašno tipa 400 čini svega 15 do 20 procenata od mlevenja pšenice i mlinarima se ne isplati da ga proizvode kad nemaju gde da skladište ostale proizvode“, objasnio je Šajatović.

On je rekao da mu nije jasno zbog čega je dozvoljen izvoz 100.000 tona pšenice u Severnu Makedoniju.

„Tamo smo, prema statistici, izvozili oko 68.000 tona godišnje, a ove godine je pre zabrane već izvezeno oko 60.000 tona. To bi značilo da ovih 100.000 tona ide u reeksport, što znači da oviim potezom omogućavamo da rade mlinski kapaciteti u regionu, a naše ćemo zatvoriti“, rekao je Šajatović.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime