Modrovrane krase nebo Srbije

Modrovrana koju još zovu i zlatovrana i plava vrana, je strogo zaštićena vrsta ptice u Srbiji, jer je do dvehiljaditih ova vrsta bila pred izumiranjem i u našoj zemlji. Zahvaljujući ljubiteljima prirode, zlatovrane i dalje lete nebom Srbije.

Zbog nestajanja izvornih staništa, poslednjih decenija populacija modrovrana u Evropi je osetnom opadanju. Zbog obimne upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi i prekomerne seče drveća, krajem 20. veka modrovrana je bila pred nestajanjem u Srbiji.

– Modrovrana je ptica koja se gnezdi u dupljama. Prilično velika ptica. Sekundarna dupljašica, što znači da ona sama ne zna da napravi duplju, nego koristi duplju koju su ranije napravili detlići. Pošto više nema takvih duplji, jer često su u šumarstvu takva drva nepotrebna, ili budu ilegalno isečena, ptice nemaju dovoljno mesta za gnežđenje – napominje Oto Sekereš iz Udruženja ljubitelja prirode „Riparia“ iz Subotice.

Ekološke organizacije u Srbiji više od 20 godina pomažu populaciji modrovrane postavljanjem kućica. Do sada je postavljeno više od hiljadu veštačkih gnezda.

– Kućice su stavljene na adekvatnim mestima gde se nalaze očigledno dobra hranilišta, oko livada i pašnjaka širom, pre svega Vojvodine, a kasnije smo se prebacili i na neke lokalitete južno od Save i Dunava. Projekat je dao neverovatno dobre rezultate. Jako je malo ovakvih akcija koje tako brzu daje rezultate i oporavak populacija ugroženih vrsta usled uspešne zaštite – naglašava Dimitrije Radišić, s Odeljenja za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Petnaestak nevladinih organizacija u protekle dve decenije imalo je podršku upravljača zaštićenim područjima prirode.

– Upravljači su jako važna uloga civilnog društva, odnosno pojedinaca koji učestvuju u raznim oblastima zaštite prirode. Jer nas je malo, a zahvaljujući njima možemo da realizujemo aktivnosti i van zaštićenih područja – navodi Tamaš Vinko, stručni saradnik u JP „Palić-Ludaš“.

Zajedničkim angažmanom vladinog i nevladinog sektora postignuto je da, od svega nekoliko desetina parova, sada oko 400 parova modrovrane ulepšava nebo Srbije.

Izvor: RTS

Foto: wikimedia.org

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra