Mravi bi mogli zameniti štetne pesticide i spasiti pčele

Pesticidi omamljuju pčele, štete njihovom centralnom nervnom sistemu – ali mnoge od ovih hemikalija mogli bi zameniti mravi.

Ovo su zaključci dve odvojene studije o veštačkim sprejevima koji se koriste za suzbijanje štetočina, a preneli su ih evropski mediji.

Širom sveta, farmeri koriste više od 2,5 milijardi kilograma pesticida svake godine. Naučnici u poljoprivredi razvili su više od 1.000 ovih hemijskih jedinjenja koja su prilagođena za očuvanje zaliha hrane ubijanjem insekata, gljivica i korova.

Ali pesticidi mogu biti izuzetno štetni za insekte – posebno pčele.

Kako pesticidi oštećuju pčele?

Pčele su vitalni deo ekosistema. Bez njih bi mnoge druge vrste izumrle. U Evropi pčele oprašuju 80 odsto divljeg cveća. One su takođe neophodne za poljoprivredu, pri čemu otprilike jedna trećina globalne proizvodnje hrane zavisi od ovih oprašivača.

Ali pesticidi uništavaju centralni nervni sistem pčela, pokazalo je novo istraživanje. Hemikalije oštećuju sposobnost oprašivača da lete pravolinijski – što im otežava pronalaženje hrane.

Njihov opstanak bi mogao biti ugrožen, kaže glavni autor dr Rachel Parkinson.

„Ovde pokazujemo da insekticidi koji se obično koriste kao što su sulfoksaflor i neonikotinoid imidakloprid mogu duboko da naruše vizuelno vođeno ponašanje pčela“, kaže akademik Univerziteta u Oksfordu.

Naši rezultati su razlog za zabrinutost jer je sposobnost pčela da na odgovarajući način reaguju na vizuelne informacije ključna za njihov let i navigaciju, a time i njihov opstanak.

Istraživači su testirali pčele pokazujući im video snimke pokretnih šipki. Ovi video snimci navode pčele da se osećaju kao da su skrenule sa kursa. Asimetrija između levog i desnog skretanja bila je najmanje 2,4 puta veća za pčele izložene pesticidima nego za kontrolne pčele.

Pčele koje su bile izložene pesticidima takođe su imale veće proporcije „mrtvih ćelija“ u mozgu. To bi moglo značiti da im hemikalije u sprejevima „oštećuju mozak“.

Da li mravi mogu zameniti pesticide?

Nada, međutim, nije izgubljena – naučnici se sve više okreću održivijim oblicima poljoprivrede. Nova studija je otkrila da mravi mogu zaštititi useve od oštećenja jednako dobro kao i pesticidi.

Međunarodna studija – objavljena u časopisu Proceedings of Roial Societi B danas – otkrila je da mnoge vrste mrava imaju sličnu ili veću efikasnost od pesticida, po nižoj ceni.

Mravi štite useve od štetočina kao što su gusenice i bube. Njihovi tuneli nalik lavirintu takođe prozračuju tlo, pomažući biljkama da usisavaju kiseonik.

Istraživači su ispitivali 26 vrsta mrava i otkrili da bi ta stvorenja mogla biti „obećavajuće sredstvo“ u borbi protiv drugih štetočina.

Ali to nije nova ideja, navode autori studije.

„Uzgajivači citrusa u Kini bili su pioniri u biološkoj kontroli koristeći mrave pre mnogo vekova“, pišu oni.

Mravi takođe mogu da nanose štetu usevima, jer štite štetočine poput lisnih uši i beoušica – sitnih insekata koja proizvode medljiku, koju mravi vole da jedu.

Međutim, ove opasnosti se mogu nadoknaditi kroz ekološki prihvatljive prakse upravljanja, kao što je sejanje alternativnih izvora šećera za jelo mrava.

Piše: S. K.

Izvor: Agrosmart

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar