Na još uvek lepom, ali smeđem Dunavu

Nivo Dunava je oborio istorijski minimum zabeležen 1909. godine. Suša i vrelina ugrožavaju plovidbu, vodosnabdevanje, a posledice po poljoprivrednike su nemerljive. Prošle zime je i bilo snega u gornjem slivu, ali je brzo kopneo i malo se slilo u Dunav. Poslednji manji rast vodostaja je bio u novembru prošle godine.

Povukla se silna reka koja je do skora plavila i harala priobaljem i otkrila celim tokom potopljeni deo istorije. Od ostataka mamuta u Bugarskoj, švapski motor sve sa ostacima nemačkih vojnika u Mađarskoj, do mnoštva brodova i ubojitih sredstava u našem toku Dunava potopljenih prilikom povlačenja nemačke fašističe armije.

U petrovaradinskom dunavcu na suvom je cela drvena dereglija potopljena krajem rata, a koja je služila za prevoz kamena. Nekada su joj pri niskom vodostaju virila samo rebra, a sada prekrivena debelim slojem mulja dočekala je da na njoj nikne trava.

Dunavac je neprepoznatljiv. Zadržale su se još dve omanje barice patkama do kolena, a ko nije prebacio čamac na obalu ispod restorana „Šaran“ teško će to sada uraditi. Splavovi, koji su se mreškali na talasima, leže u blatu i neprivlačni svojim vlasnicima čekaju bolja vremena.

Dunav se sakrio iza nanosa peska i morate se nahodati da bi umočili noge u mlaku vodu, koja nije preporučljiva za kupanje. Mnogima na Oficirskoj plaži je teško da to prihvate, ali za bronzanu boju je više nego dobro uz dobru zaštitu od jakog sunca i hladan koktel iz obližnjih improvizovanih kafea.

Provirili su i ostaci od šipova pobijenih za montažno-demontažni most koji je otvaranjem novog Žeželjevog mosta uklonjen. Služe kao ostrvca galebovima i teško je poverovati da pri normalnom vodostaju tu bude skoro tri metra dubine.

Deluje da je petrovaradinska tvrđava porasla gledajući je iz podnožja sa obale posustalog Dunava. Uzvišeni stubovi starog železničkog mosta sa ostacima nekog umetničkog pokušaja i krš od granja, smeća i raznog nanosa deluju postapokaliptično. Zakatančene kolibice upornih pecaroša uz bedeme tvrđave govore da se upornost ovog leta ne isplati. Zlatna ribica se povukla u ostatke velikih dubina i svi se nadamo da će što pre prići obali i ispuniti nam bar tu želju.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti