Na Zlatarskom jezeru čamce sele u zimovnik uz pomoć meštana

Čamci na Zlatarskom jezeru sele se u zimovnik. Plovila koje vlasnici ne sidre kod brane u Kokinom Brodu, zimu će provesti prevrnuti na obali, na mestu do koga voda ne dopire pri punom nivou, zaštićeni od snega i od leda koji zna da tokom zime okuje jezero. Plovila čiji su vlasnici pak daleko, ostaće međutim nasaukana, jer na jezeru nema marine.

A izvući čamac na obalu pri niskom nivou jezera, kakav je trenutno, nije ni malo lak posao. Vikendaši na Vencu u Ojkovici kod Nove Varoši proteklog vikenda organizovali su mobu kako bi čamce, pontone i pedaline pripremili za zimu. U pomoć su im traktorom pritekle komšije iz zaseoka  Vićevići,  pa je posao odrađen brže nego što su se nadali.

– Nivo jezera zimi često varira pa plovila ostaju na suvom i propadaju na oštrom kamenju. Zimi je ovde teško doći, nema ko da na čamcima popusti vez jer su vikendice u ovo doba godine zatvorene, a pusta su i sela, pa im je najbolje kada su prvernuti na obali, daleko od vode – kažu vikendaši Boško Vitorovi i Veljo Nikolić iz Užica.

Ne tako davno, vikendaši su čamce izvačali na obalu uz pomoć volovske zaprege. Međutim, u okolnim selima sve manje je žitelja, pa se i na prste jedne ruke mogu nabrojati oni koji gaje krupnu stoku.

– Na ognjištima su ostali uglavnom starci, pa tek po neko domaćinstvo gaji koju ovcu i jagnje, više iz navike nego što od toga ima koristi. Nema više ni stada na paši, a šuma i korov osvajaju planinske pašnjake. Gora se sputila sve do vikendica, i teško ih je više braniti – kažu vikendaši.

Zlatarsko jezero je inače najveće od tri hidroakumulacije u kanjonu Uvca koje su formirane sredinom prošlog veka za potrebe proizvodnje struje, zbog čega i nivo jezera zavisi od potreba sistema za električnom energijom i rada turbina u hidrocentralama. Na negovim obalama podignuto je stotinak vikendica, a manogo je i čamaca i drugih plovila. Vikendaša je sa svih strana, najviše iz Užica.

Tekst i foto: Željko Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo