Najviše prijavljenih sezonaca u Vojvodini

Za nešto više od tri godine postojanja, putem portala Sezonski radnici angažovano je oko 60.000 sezonskih radnika u poljoprivredi.

Ovaj sistem doneo je veliko finansijsko i administrativno rasterećenje za poslodavce i omogućio radnicima da ostvare prava na penzijsko i zdravstveno osiguranje, bez gubitka socijalne pomoći i brisanja sa evidencije NZS.

-Portal omogućava poslodavcima, kako fizičkim tako i pravnim licima, da angažuju, odnosno da prijave sezonske radnike u poljoprivredi na dnevnom nivou na vrlo jednostavan način. Sve je potpuno elektronski – ovaj sistem je uvezan sa relevantnim sistemima nadležnih institucija i ta prijava se može završiti za svega nekoliko minuta. Ono što vidimo po statistikama jeste da je platforma prevazišla očekivanja – za tri i po godine zabeleženo je preko 3 miliona dana angažovanja – izjavila je Isidora Šmigić, saradnica za regulatornu reformu u NALED-u u gostovanju za TV Prva.

Kako je istakla, NALED od samog početka pomaže državnim institucijama da ovaj sistem zaživi i zato nastoji da ga promoviše i približi sezonskim radnicima i poslodavcima u čitavoj Srbiji.

-Najveća potražnja za sezonskim radnicima je u Vojvodini. Po broju poslodavaca prednjači Novi Sad, a njega prati Sombor i Subotica. Međutim, vidimo da se i u drugim gradovima portal koristi, iako u manjem obimu. Kada je reč o starosnoj strukturi sezonaca, najzastupljenija je grupa od 45 do 60 godina. Mlađe stanovništvo je nešto manje zastupljeno, i to pretežno u kategoriji 30 – 45 godina – dodala je Šmigić.

Prema njenim rečima, evidentan je manjak radne snage na terenu, te da se neretko dešava da vlasnici poljoprivrednih gazdinstava angažuju radnike iz inostranstva. To je i dalje mali udeo i ne prelazi više od 1%. Stranci se putem portala Sezonski radnici mogu prijaviti pod istim uslovima kao i domaći državljani. Naime, dnevna naknada koju poslodavac plaća kako bi omogućio radniku da ostvari pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje je ista – 380 dinara po danu.

Kada je reč o samoj proceduri, stranci se mogu prijaviti uz pomoć evidencionog broja za strance koji izdaje MUP i nije potrebno da imaju klasičnu radnu dozvolu, uz poštovanje vremenskih ograničenja u pogledu boravka i rada u zemlji.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra