Narodna muzika podrazumeva i narodnu nošnju

Podizanjem saborskih zastava večeras će zvanično početi 60. jubilarni Dragačevski Sabor trubača u Guči. Festival u čast trube je i smotra narodnog stvaralaštva, čuvanje naše tradicije i kulture. Od ove godine jedan od simbola i vizuelnih identiteta manifestacije biće vezena srpska košulja.

Koliko je cvetova i raznih šarenih ornamenata izvezla Verica Jovanović više i ne broji.

Goblenskim iglama, da ne podere tkaninu najrazličitijim bojama šuškavčiće veze na muške i ženske košulje. A motivi su različiti.

„Kada se stavljaju zevalice one služe da sve uroke odnesu sa sobom, kad se stavlja karanfil onda se pretpostavlja da neko kreće na put i da mu bude srećan put, upravo kao u pesmi Karanfil se na put sprema“, objašnjava vezilja iz Guče, Verica Jovanović.

Da se jedna, prepuna šarenih detalja ručno izveze potrebno je desetak dana. Deo je narodne nošnje, koju i članovi trubačkih orkestara uglavnom nose na saborskim nastupima.

„Ono što najviše volimo da sviramo, to volimo i najviše da nosimo, znači srpska narodna muzika i srpska narodna nošnja. Imamo uvek po više ovakvih košulja i to nam je onako najdraže da nosimo naročito na ovakvim saborima i naročito na saboru u Guči“, rekao je Dragan Lazović, trubač.

U Guči se neguje saborovanje i tradicija, a neke od običaja žele da otrgnu od zaborava.

„Možemo da povratimo vezenu košulju, razne motive, da to postane trend i od ove godine svakako će to biti vizuelni identitet Guče i ne samo Guče nego svih festivala koji u sebi imaju stare lepe srpske običaje a ovo će biti i maniri od sada“, kaže Bili Vulović, direktor TO Dragačevo.

Povodom jubileja, šest decenija Dragačevskog sabora trubača, Guča se vraća korenima, pa će osim učesnika u programu i organizatora sigurno mnogi želeti da u zvucima trube uživaju u posebnoj odevnoj kombinaciji.

Izvor: RTS

Foto: Tanjug

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra