Nedovoljno radne snage i pored veće vrednosti dnevnica

Jedan od najvećih problema sa kojima se poljoprivredna gazdinstva u Srbiji, ali i u Evropi, poslednjih godina suočavaju bez sumnje je manjak sezonske radne snage. Nedostatak radnika za rad na ubiranju plodova na plantažama i voćnjacima bio je na evropskom kontinentu prisutan i ranije. Sada usled brojnih ograničenja prvo zbog korone, pa i vojne akcije u Ukrajini posebno dolazi do izražaja.

– Sezona ubiranja plodova u voćnjacima i povrtnjacima kod nas je već krenula sa branjem jagoda, a glavni deo poslova očekuje se u narednim mesecima. Da li ćemo, s obzirom na trenutnu situaciju i veliku potražnju, imati dovoljno radne snage za rad u voćnjacima i rad na njivama ostaje da saznamo u predstojećem periodu – kaže mr Mladen Pavlović iz PSSS Beograd.

Činjenica je da poslodavci u poljoprivredi već sada imaju poteškoća da obezbede potreban broj radnika, a tako će najverovatnije biti i narednih meseci. Postoje faktori rizika koji se odnose na bezbednost rada zaposlenih na sezonskim poslovima, ali i ustručavanja samih sezonaca kako zbog uslova rada tako i visine dnevnica.

– Kada se radi o starosnoj strukturi sezonaca, najzastupljenija je grupa od 45 do 60 godina. Mlađe stanovništvo nije toliko zainteresovano za angažovanje na sezonskim poslovima, a oni koji rade spadaju u grupaciju starosne dobi od 30 do 45 godina. Prema procenama u Srbiji je u ovom momentu potrebno između 60.000 i 80.000 sezonskih radnika u poljoprivredi. Taj broj varira od godine do godine i niko sa sigurnošću ne može da pruži precizan odgovor, pogotovo što mnogi od njih još uvek rade u takozvanoj „sivoj zoni“. Do posla dolaze uglavnom na osnovu prethodnog rada kod poslodavca, preporuka prijatelja, komšija, a poslednjih godina sve je više specijalizovanih agencija preko kojih poslodavci mogu da pronađu sezonce – objašnjava Pavlović.

Uprkos najavljenim dnevnicama koje se za sezonske poslove u poljoprivredi trenutno kreću od 3.500 do 5.000 dinara, sve je manje mladih koji žele da rade na plantažama. Najveći problem ovog leta će, po najavama, imati proizvođači malina.

– Hronični nedostatak sezonske radne snage je evidentan, a najveći problem je što će po svemu biti aktuelan i narednih godina. Kao dugoročno rešenje, voćarima u plantažnom uzgoju nameće se prelazak na mašinsku berbu, koju već praktikuje sve veći broj proizvođača, kao i zadruga. Naravno, to iziskuje određena i ne mala ulaganja, za koja većina od njih iz raznoraznih razloga, najviše finansijskih, nije spremna – priča Pavlović.

Investiranje u voćnjake, posebno u plantažnom uzgoju, u eri nestašice radne snage za proizvođače danas, zaista je hrabar poslovni potez. Aktuelni trendovi u poljoprivredi i zahtevi tržišta proizvođače, posebno voćare, teraju da ne zaostaju u razvoju, već usko specijalizuju proizvodnju. To podrazumeva prelazak sa ručne na mašinsku berbu, jer svaka prognoza oko angažovanja sezonaca u budućnosti je nezahvalna. A svako ulaganje proizvođača ima svoju ne malu cenu da bi se sa mogućnošću angažovanja radne snage rizikovalo.

Izvor: Agro TV

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18