Nekontrolisan uvoz i klimatske promene najveći problem na tržištu krompira

U organizaciji Udruženja za krompir Srbije, u Guči je u petak, 8. avgusta, na dan svečanog otvaranja 64. Dragačevskog sabora trubača, održan prvi nacionalni sastanak o krompiru. 

Milić Domanović, v. d. direktora Centra za krompir iz Guče i nekadašnji zamenik predsednika Skupštine Savezne grupacije za unapređenje proizvodnje, prerade i prometa krompira Jugoslavije iz 1980-tih godina, istakao je da je osnivanje Udruženja za krompir Srbije bilo preko potrebno, između ostalog, i zbog organizovanja ovakvih sastanaka, na kojima se otvaraju ključna pitanja o proizvodnji ove značajne poljoprivredne kulture.

On je naveo da su gotovo nestale sve domaće srpske sorte krompira na tržištu, jer nisu izdržale konkurenciju uvoznih i da izuzetak predstavlja „Dragačevski mesečar“, koji je ozdravljen u Centru za krompir.

– Sve veći problem u proizvodnji predstavlja suša, zatim uvoz semenskog, konzumnog i industrijskog krompira, pomfrita, skroba i drugih proizvoda od ove povrtarske kulture, u vrednosti od oko 80 miliona evra godišnje. Sa druge strane, izvoz naše zemlje, u prvom redu čipsa i drugih proizvoda od krompira iznosi oko 60 miliona evra, pa tako nastaje spoljnotrgovinski deficit Srbije od 20 miliona evra – zaključio je Domanović.  – Srbija je poslednjih godina postala redovan uvoznik više od 40.000 tona konzumog, ali i industrijskog krompira za potrebe prerade u čips, jer fabrikama nedeostaje skoro 20.000 tona sirovine. Cene na domaćem tržištu su prilično mirne, a kvalitetan krompir proizvođači prodaju na veliko za 35 do 45 dinara po kilogramu. Sa ovim cenama mogu biti zadovoljni samo proizvođači koji imaju prinose preko 35 tona krompira po hektaru, a takvih proizvođača je malo. Nema sumnje da će potrebe za uvozom konzumnog krompira ponovo premašiti 40.000 tona, ali se nameće pitanje odakle će se krompir uvoziti i po kojim cenama. Nije sporno da li tržištu Srbije treba krompir iz uvoza, već da li za koliko-toliko zaustavljanje daljeg pada domaće proizvodnje treba uvesti prelevman ili ograničenu sezonsku carinu na recimo period oktobar-januar, ili oktobar- februar kako bi se domaća proizvodnja u kraćem periodu od 4-5 meseci zaštitila od robe koja dolazi sa razvijenih tržišta gde su proizvođači pre više godina uz podsticaje izuzetno dobro opremljeni sa mehanizacijom i skladištima, a uz to imaju i neuporedivo povoljnije klimatske i meteorološke prilike za proizvodnju krompira. Prema sadašnjim procenama vrlo je moguće da će se u zemljama severo- zapadne Evrope, Poljske i Belorusije krompir nuditi po damping cenama, odnosno znatno nižim od cene koštanja  – objasnio je dr Živko Bugarčić. A da postoje veliki problemi u proizvodnji  krompira naveo je i  poljoprivrednik  Dejan Vučković iz Zablaća koji uzgaja krompir na oko 15 hektara. Nekontrolisani uvoz krompira je okarakterisao kao najveću opasnost za ratare, kao i sve izrazitiji uticaj klimatskih promena, koje uzimaju sve veći danak ovoj proizvodnji.

razvojnifv.png

RAZNO

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina