Nepalci beru kornišone u Gospođincima

Dok je sunca biće i kornišona! Ovim rečima opisuje ovogodišnji rod otkupljivač krastavaca posejanih u ataru sela Gospođinci u opštini Žabalj.

Sezona branja kornišona krenula je početkom juna i u tom poslu osim domaće radne snage gospođinački povrtari imaju pomoć i od sezonskih radnike iz Nepala sa kojima je stigao i njihov kuvar.

– Trenutno je 20 Nepalaca dobilo papire za legalan boravak i tako prešlo blizu 6.000 kilometara (5.800 km), a tražili smo ukupno 30 sezonaca iz te zemlje – naveo je direktor  Agroprodukta” Dejan Rončević, čija firma otkupljuje krastavce i šalje dalje u Nemačku, gde se prerađuju i prodaju na tamošnjem i stranim tržištima.

Po rečima Rončevića “Agroprodukt” je obezbedio stranim sezonskim radnicima besplatnu hranu i komforan smeštaj u kontejnerima u neposrednoj blizini otkupnog mesta, a dnevnicu plaća 30 evra.

– Zadovoljni smo kako rade, a ni oni nemaju primedbe na nas – kazao je Rončević, premda je posao zahtevan.

Krastavci se ne smeju brati sa peteljkama i treba imati dobro oko da bi se video pored zelenih listova mali sitan plod koji ide u prvu klasu i najskuplje plaća povrtarima.

Ovog proleća, kaže Pončević u Gospođincima je pod krastavcima oko 200 hektara a do kraja oktobra “Agroprodukt” očekuje da će poslovnom partneru isporučiti 5.000 tona krastavaca.

– Krastavci su ove sezone odlično rodili uz primenu agrotehnike, u prvom redu navodnjavanja, ali u lancu proizvodnje neće biti zadovoljnih – kaže Rončević. – Proizvodnju smo ugovarali u novembru prošle godine ni sluteći da će se desiti ratni sukobi u Ukrajini zbog kojih je cena goriva višestruko povećana.

Rončević kaže da su proizvodnja i transport u odnosu na lane skuplji za bar 40 odsto, a da kilogram prve klase kornišona vredi malo više od evra, odnosno košta naveliko 122 dinara, a prošlog leta povrtati su dobijali za prvu klasu 110 dinara.

– Zarade najviše ima u kornišonima preve klase – naglašava Rončević i dodaje da kalibrator kornišone svrstava po veličini u sedam klasa, i da svaka klasa krastavaca ima svoju cenu. Najmanje su plaćeni oni najveći krastavci svrstani u sedmu klasu. Lane je kilogram tih krastavaca vredeo svega 16,4 dinara, a ove godine za nekoliko dinara više.

Rončević naglašava da koliko god se smatra da krastavci mogu biti isplativi jer se u toku berbe može dobiti i 130 tona po hektaru, to nije tako. Na istoj njivi ne mogu se sejati svake godine, već svake četvrte zato se krastavcima mogu naveliko baviti samo povrtari koji imaju više hektara zemlje.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.