Pčele i drugi oprašivači, poput leptira, bumbara, ptica i slepih miševa imaju ključnu ulogu u prirodnim ekosistemima i poljoprivredi. Oni prenose polen sa cveta na cvet, omogućavajući biljkama da se razmnožavaju i daju plodove. Više od 75% svetskih useva koji se koriste za ishranu zavisi, makar delimično, od oprašivanja. Ipak, poslednjih decenija suočavamo se sa njihovim zabrinjavajućim nestankom.
“ Primećen je dramatičan pad brojnosti u broju gajenih medonosnih pčela i divljih pčela u Evropi tokom poslednjih nekoliko decenija. Širom Evrope nestalo je oko 16% kolonija medonosnih pčela u periodu između 1985. i 2005. godine, sa još većim zabeleženim gubicima u Engleskoj, Nemačkoj, Češkoj i Švedskoj. Broj bumbara i solitarnih pčela je takođe u padu u mnogim delovima Evrope.“ STEP projekt
Zašto oprašivači nestaju?
Nestanak pčela i drugih oprašivača uzrokovan je kombinacijom više faktora:
- Upotreba pesticida – posebno neonikotinoida, koji deluju na nervni sistem pčela i mogu ih dezorijentisati ili ubiti.
- Gubitak staništa – širenje urbanih i poljoprivrednih površina dovodi do uništavanja prirodnih livada i šuma bogatih cvetnim vrstama.
- Bolesti i paraziti – kao što je varoa grinja, koja napada pčelinje zajednice.
- Klimatske promene – promene temperature i padavina utiču na vreme cvetanja biljaka i migraciju oprašivača.
- Zagađenje – zagađen vazduh i voda dodatno slabe zdravlje oprašivača.
Zašto je njihov nestanak opasan?
- Bez oprašivača, mnoge biljke ne bi mogle da se razmnožavaju, što bi uticalo ne samo na ljudsku ishranu, već i na ceo lanac ishrane u prirodi. Gubitak oprašivača ugrozio bi bioraznovrsnost, smanjio dostupnost voća, povrća, orašastih plodova i začina, a samim tim i ljudsko zdravlje.
Šta možemo da uradimo?
- Sadimo medonosne biljke u dvorištima, parkovima i balkonima.
- Izbegavamo upotrebu hemikalija i pesticida, naročito u vreme cvetanja.
- Podržavamo lokalne pčelare i kupujemo med sa domaćih gazdinstava.
- Edukujemo se i širimo svest o važnosti oprašivača.
- Postavljamo „hotele za pčele“ za solitarne pčele u vrtovima i školskim dvorištima.
Nestanak pčela nije samo problem pčelara – to je globalna kriza koja dotiče svakog od nas. Ako želimo zdravu planetu i sigurnu budućnost hrane, moramo zaštititi one koji tiho rade za nas – oprašivače.
Tekst: Irena Đenić
